Egipatska drama: pogled iz Moskve

Stručnjaci se slažu da se stranci u egipatskim turističkim destinacijama nemaju čega bojati. Izvor: Reuters

Stručnjaci se slažu da se stranci u egipatskim turističkim destinacijama nemaju čega bojati. Izvor: Reuters

U kontekstu uzavrele unutrašnjopolitičke konfrontacije u Egiptu i dramatičnih događaja koji sustižu jedni druge, „Ruski vjesnik“ pripremio je pregled mišljenja ruskih stručnjaka o budućnosti najveće zemlje na Bliskom Istoku. Je li zemlja na rubu građanskog rata i treba li Egipćanima demokracija?

Profesorica Moskovskog državnog sveučilišta međunarodnih odnosa (MGIMO) Marina Sapronova u intervjuu za „Ruski vjesnik“ istaknula je da je u Egiptu sada u tijeku proces transformacije političkog sustava i državnog uređenja, i taj proces ne može se odvijati brzo iz jednostavnog razloga što u egipatskom društvu ne postoji konsenzus u pogledu izbora puta kojim će se zemlja dalje razvijati. Situacija se dodatno komplicira i time što čitava regija u ovom trenutku prolazi kroz etapu promjena.

Pred Egiptom je dug period političke nestabilnosti. Ipak, do građanskog rata neće doći. To nije ni Libija, ni Sirija. Tamo stanovništvo ne posjeduje toliku količinu oružja.

Marija Sapronova, MGIMO

Ona smatra da je Mursijeva ostavka bila očekivana: „Mursi od samog početka nije uživao veliko povjerenje građana. S obzirom na svoju pogubnu politiku morao je otići, a uz to, ekonomski i socijalni problemi nisu riješeni. Pred Egiptom je dug period političke nestabilnosti. Ipak, do građanskog rata neće doći. To nije ni Libija, ni Sirija. Tamo stanovništvo ne posjeduje toliku količinu oružja“.

Sapronova je uvjerena da se stranci u egipatskim turističkim destinacijama nemaju čega bojati, jer se najpopularnija mjesta za odmor nalaze daleko od centara političke aktivnosti. Egiptu je svakako od vitalnog interesa da se neredi ne odraze na turizam, s obzirom da je u turizmu zaposlen otprilike svaki deseti Egipćanin i da prihodi od turizma daleko premašuju prihode od eksploatacije Sueskog kanala.

Obični Egipćani, među kojima je 30% nepismenih, zaželjeli su se reda i mira. Njima u ovom trenutku demokracija nije potrebna, njima je sad najvažnije prehraniti mnogobrojne obitelji.

Aleksandar Vavilov,
Diplomatska akademija Ministarstva vanjskih poslova RF

Profesor je naglasio i da u ovom trenutku ne vidi osobu koja bi mogla ujediniti cijeli egipatski narod: „'Tamarod' je amorfna tvorevina koja je nastala slučajno. Njihov program nije pozitivan i konstruktivan. Otišao je Mursi, tko će biti sljedeći?“

Stručnjak, doduše, nije isključio mogućnost povratka na autoritarni režim: „Obični Egipćani, među kojima je 30% nepismenih, zaželjeli su se reda i mira. Njima u ovom trenutku demokracija nije potrebna, njima je sad najvažnije prehraniti mnogobrojne obitelji. "

Predsjednik Instituta za proučavanje Bliskog Istoka Evgenij Satanovski smatra da je situacija u Egiptu zaoštrenija nego što se može učiniti površnom promatraču. „Zemlja je na rubu raspada. Stanovnici provincije ne žele više slušati centar, gradovi duž Sueskog kanala kažu: 'Dosta smo hranili Kairo', a život u delti Nila nema mnogo veze sa životom Gornjeg Egipta“, citira njegove riječi radio-stanica Vijesti FM.

Po mišljenju Evgenija Satanovskog, intervencija vojske bila je potrebna, jer bi se u protivnom zemlja raspala, s obzirom na veliku opasnost od izbijanja građanskog rata u ovom trenutku: „Prikupljeno je 15 milijuna potpisa sa zahtjevom da Mursi napusti svoj položaj. To je nekoliko milijuna više od glasova koje je bio dobio na izborima. On je priznao svoje pogreške. Sada su u tijeku ulične borbe sa sporadičnom uporabom vatre, hladnog oružja i kamenja, osobito u Aleksandriji i Kairu. Neizvjesno je kako će sve to završiti.“

Zemlja je na rubu raspada. Stanovnici provincije ne žele slušati više centar, gradovi duž Sueskog kanala kažu: 'Dosta smo hranili Kairo', a život u delti Nila nema mnogo veze sa životom Gornjeg Egipta.

Evgenij Satanovski,
Institut za proučavanje Bliskog Istoka

Aleksandar Vavilov, profesor na Diplomatskoj akademiji Ministarstva vanjskih poslova RF, smatra da će u slučaju Mursijeve smjene u Egiptu nastupiti razdoblje vojne uprave. U intervjuu za vz.ru Vavilov kaže: „Armija je igrala prilično važnu i odlučujuću ulogu i svim političkim turbulencijama u povijesti suvremenog Egipta, od 1952. Danas je situacija ponovno destabilizirana i teško ju je kontrolirati. Vojska je, naravno, dala do znanja da je na strani naroda i da je uvijek bila s narodom, te zbog toga neko vrijeme može služiti kao organizacijski faktor, ali će se zatim povući u drugi plan. U Egiptu već ima dosta snaga koje su se ogledale u političkom životu i stekle političko iskustvo“.

Što se tiče Mursija, Aleksandar Vavilov smatra: „On nije mogao riješiti probleme pred kojima se nalazi zemlja, a ti problemi su sada još veći. Kad je Mursi prije godinu dana došao na vlast, mnogi komentatori su govorili da njegov režim neće nagaziti na političku, nego na ekonomsku minu, jer narod treba nahraniti, treba mu osigurati struju i gorivo. Potreban je novi lider koji bi mogao uliti novu snagu političkom režimu. Ustvari, mnogi danas s pravom smatraju kako tamo nije potreban političar, nego tehnokrat koji bi sve te ekonomske i političke poteškoće mogao barem ublažiti, ako ne i riješiti. "

Novu konfrontaciju na kairskom trgu Tahrir mnogi promatrači u arapskom svijetu doživljavaju kao odlučujuću bitku između islamista i građanskih snaga od čijeg ishoda ovisi kojim putem će se dalje razvijati regija - islamskim ili svjetovnim.

Nikolaj Surkov, MGIMO

Nikolaj Surkov, docent s katedre za orijentalistiku na Fakultetu međunarodnih odnosa MGIMO, skrenuo je pozornost na to da se situacija u Egiptu pogoršava brže nego što se očekivalo: „Egipatski liberali u početku nisu imali namjeru svrgavati Mursija, kako ne bi izazvali još veću nestabilnost. Htjeli su pričekati sljedeće predsjedničke izbore i mirnim putem doći na vlast. No, ekonomski problemi odigrali su ovdje svoju negativnu ulogu.“

„U ovom slučaju intervencija vojske jedina je šansa da se spriječi novo krvoproliće i zavede kakav-takav red. Ipak nije isključeno da će vojska dugo morati igrati ključnu ulogu, jer je egipatsko društvo previše polarizirano i u ovom trenutku ne postoji političar koji bi odgovarao svima“, ustvrdio je stručnjak.

Nikolaj Surkov je za „Ruski vjesnik“ dodao da sadašnje događaje na Tahriru ne treba promatrati samo s točke gledišta unutrašnje politike: „Događaji će imati ozbiljne posljedice za cijelu regiju. Egipat je najveća zemlja Bliskog Istoka i služi drugima kao primjer. Novu konfrontaciju na kairskom trgu Tahrir mnogi promatrači u arapskom svijetu doživljavaju kao odlučujuću bitku između islamista i građanskih snaga od čijeg ishoda ovisi kojim putem će se dalje razvijati regija - islamskim ili svjetovnim.“