Ruski turisti su uvijek rado viđeni u Hrvatskoj

Izvor: AP

Izvor: AP

Na dan ulaska Hrvatske u Europsku uniju predsjednik Ivo Josipović u intervjuu za Ruski vjesnik govori o nedostacima i prednostima ulaska u EU. Hrvatski predsjednik je također iznio svoje viđenje bilateralnih odnosa s Rusijom te je izrazio nadu da nova vizna pravila neće otjerati ruske goste.

Kad će građani Hrvatske moći osjetiti prve prednosti ulaska države u EU? Hoće li već poslije 1. srpnja doći do značajnih promjena u svakodnevici hrvatskog građana?

Naravno da 1. srpanj neće odmah donijeti značajne promjene. No moram primijetiti da je već tijekom pregovaračkog procesa Hrvatska osjetila prednosti koje sa sobom donosi Europska unija. Budući da je u Europskoj uniji, Hrvatska u cijelosti mora odgovarati čitavom nizu europskih standarda kao što su pravna sigurnost, visoka razina zaštite ljudskih prava, uključujući prava nacionalnih manjina, demokracija i tržišna ekonomija. Tijekom pregovaračkog procesa Hrvatska je također provela ozbiljnu borbu protiv korupcije. To je još jedna velika korist za hrvatske građane.

Mirotvorstvo je također važan aspekt Europske unije na koji se danas stalno zaboravlja.

Ideja europske integracije polazi zapravo od želje za uspostavom mira i dobrosusjedskih odnosa u Europi. Upravo je taj mirotvorni aspekt EU-a jako važan za nas i našu regiju.

Hrvatska je na referendumu podržala inicijativu o ulasku u EU. „Za“ EU je glasovalo 66, 27% građana. No izašlo je samo 43,51% birača , što znači da je samo 1,3 milijuna ljudi bilo za EU. Posljednja istraživanja pokazuju da trećina hrvatskih građana ne želi europsku integraciju. Možete li objasniti zašto se toliki broj ljudi negativno ili neutralno odnosi prema EU?

Na referendumu od siječnja 2012. dvije trećine građana podržavalo je ulazak u EU. Istraživanja javnog mnijenja, koja su provedena nakon tog referenduma, pokazuju da je udio onih koji podržavaju ulazak otprilike jednak. Naravno, i u Hrvatskoj kao i u drugim europskim državama postoji euroskepticizam, i taj izbor je legitiman. No mislim da se u Hrvatskoj zapravo radi o strahu pred novim. Čim hrvatski građani počnu živjeti u EU, strah će kod mnogih nestati.

Mislite li da će se ulazak Hrvatske u EU odraziti na suradnju s Rusijom?

Mislim da postoji bezbroj mogućnosti za razvoj odnosa između naših država. Važno je učvršćivati ekonomske odnose i veze, ali ne treba zaboraviti na kulturnu i znanstvenu suradnju. I ono što je nesumnjivo: moramo osigurati našim građanima da nesmetano putuju u Hrvatsku i Rusiju.    

Hoće li Hrvatska podržavati proces pojednostavljenja viznog režima između EU i Rusije?

Sad kad je Hrvatska punopravna članica EU-a, moramo poštovati odluke koje se zajedno donose u EU. Ipak moram naglasiti da Hrvatska istupa za otvorene granice. Također se uvijek zalažem za to da na granicama između Hrvatske i njezinih susjeda ne podižemo „kineski zid“ nego da ih pokušamo što više otvoriti.  

Deseci tisuća ruskih turista, koji su imali običaj provoditi ljeto u Hrvatskoj, ove će godine promijeniti svoj plan zbog komplikacija oko dobivanja viza. Možete li nekako malo ohrabriti ljubitelje hrvatskih prirodnih ljepota?

Hrvatska je poduzela određene mjere za olakšanje i ubrzanje procesa izdavanja viza ruskim građanima i nadam se da to što moraju vaditi vize nakon 1. travnja neće umanjiti njihovu želju da i dalje posjećuju Hrvatsku. Ruski turisti su uvijek rado viđeni u Hrvatskoj i nadam se da će dolaziti u što većem broju.

U kojim područjima vidite ogromni potencijal za razvoj ekonomskih odnosa između Hrvatske i Rusije?    

Smatram da u turizmu, metalurgiji, prehrambenoj industriji i energetici postoje velike mogućnosti za razvoj suradnje između naših država. Ruske investicije u Hrvatskoj iznosile su dosad 87 milijuna eura.   

Od pozitivnih primjera ruskih investicija u Hrvatskoj možemo svakako navesti da je Dmitrij Železnjak kupio splitsku Sjevernu luku. On također ima u Hrvatskoj tvornicu votke koja se izvozi na europsko tržište. Osim toga, već nekoliko godina u Hrvatskoj uspješno radi LUKOIL. Od investicija u turizam možemo istaknuti da je gospodin Andrej Soroko kupio hotel u Dramlju.

Na žalost, nekoliko ruskih poduzetnika suočilo se s administrativnim preprekama, no mislim da u Hrvatskoj postoji dobra volja da se riješe ta pitanja i ostvare investicije.

U Hrvatskoj će biti izgrađen ogranak plinovoda Južni tok. Međutim, Zagreb je podržao i izgradnju Jadransko-jonskog plinovoda (IAP) po kojem će se plin iz Kaspijske regije izvoziti u Europu. Znači li taj korak zapravo nepovjerenje prema Gazpromu i njegovom projektu?

U Hrvatskoj se nastavlja procedura donošenja strategija o energoopskrbi, vlada će i dalje donositi odluke. U svakom slučaju mogu reći da vlada ozbiljno razmatra sve varijante da bi građanima osigurala najbolje uvjete opskrbe energetskim izvorima. Nedavno je i delegacija Rosnefta posjetila Hrvatsku da bi proučila mogućnosti suradništva i biznisa.

Često ste govorili da Hrvatska neće stajati na putu Srbiji pri njezinom ulasku u Europsku uniju. No ipak između vaših država i dalje postoji napetost, postoje međusobne optužbe za genocid. Može li međunarodna zajednica biti uvjerena da Hrvatska neće, zbog postojećih bilateralnih problema, ucjenjivati Srbiju i stopirati njezin ulazak u EU?

Hrvatska je više puta isticala da je njezin strateški cilj širenje granica Europske unije. Smatramo da će ulazak svih država Jugoistočne Europe u EU donijeti mir i stabilnost na onim područjima na kojima se donedavno vodio rat.  

I iako ima neriješena pitanja sa susjednim državama, Hrvatska se prihvaćanjem u Saboru Deklaracije o članstvu u EU obvezala da neće koristiti otvorena bilateralna pitanja kako bi zakomplicirala ulazak svojih susjeda u EU. Treba istaknuti da postojeća neriješena pitanja nisu „goruća“ u političkom smislu i ne stvaraju napetost u odnosima. Čvrsto sam uvjeren da će Hrvatska sva otvorena pitanja sa susjednim državama riješiti na miran i civiliziran način. 

Ruski tekst na sajtu RIA „Novosti“