Prva žena u svemiru

Vostok 6 poletio je 16. lipnja 1963., što je u povijesti zabilježeno kao prvi let žene u svemir - sovjetska kozmonautkinja Tereškova (kodnog imena „Čajka“ - Galeb) tijekom trodnevnog leta obišla je Zemlju 48 puta prešavši pritom milijun i petsto tisuća kilometara.


Valentina Tereškova na misiji. Jedna od skrivenih opasnosti njezinog leta bila je i ta da medicina u to vrijeme nije raspolagala pouzdanim podacima o mogućim posljedicama za ženski organizam nakon tri dana provedenih u svemiru. Izvor: RIA „Novosti“

Valentina Tereškova rođena je 26 godina prije tog dana u Jaroslavskoj oblasti u zemljoradničkoj obitelji porijeklom iz Bjelorusije. Svoju veliku ljubav prema nebeskim visinama pokazivala je još za vrijeme izvanrednog srednjoškolskog obrazovanja, kad je istovremeno radila i u jednoj tekstilnoj tvornici: kao članica lokalnog aerokluba izvela je 163 skoka padobranom. Nakon prvih uspješnih letova sovjetskih kozmonauta, Sergej Koroljev iznio je prijedlog da se u svemir pošalje prva žena kozmonautkinja. Po nalogu Nikite Hruščova, u potrazi za djevojkama koje će postati kozmonautkinje obratili su se pojedinim aeroklubovima te je tako Tereškova, zajedno s još četiri kandidatkinje, ušla u uži izbor.

Radni narod prvi u svemiru

Prvog muškarca i prvu ženu u svemiru, Jurija Gagrina i Valentinu Tereškovu, povezuje činjenica da su oboje potjecali iz obitelji radnika i seljaka (Tereškova je i sama bila tekstilna radnica). Za SSSR ova činjenica bila je vrlo važna i u pogledu unutrašnjeg uređenja i u smislu poruke koja se šalje svijetu: prva ljudska bića koja su se otisnula s našeg planeta bili su predstavnici radnog naroda.

„Pritisak u ženskoj peteročlanoj grupi bio je veći nego kod muškaraca“, prisjeća se Valentina Tereškova, dodajući da je cijeli sustav obuke tih godina bio prezahtjevan. Pripreme za let obavljane su u strogoj tajnosti, a njezina majka je tek iz novina saznala da joj je kći u svemiru.

Kabinu Vostoka konstruktori su nazivali „limenom konzervom“ jer je bila toliko tijesna da se kozmonaut u njoj jedva mogao pomicati. Medicinska znanost u to vrijeme nije raspolagala pouzdanim podacima o mogućim posljedicama za ženski organizam nakon tri dana provedena u svemiru.

Milijuni ljudi na Zemlji 16. lipnja 1963. čuli su pozivni znak Tereškove - „čajka“, međutim, manje je poznato da je let u svemir koji ju je učinio toliko poznatom skoro završio tragično. „Potkrala se greška u proračunima oko orijentacije letjelice koja je bila usmjerena tako da je umjesto prizemljenja unesen uspon u orbitu što bi onemogućilo moj povratak na Zemlju - sva sreća da sam to na vrijeme primijetila i obavijestila naše stručnjake koji su odmah unijeli ispravne podatke tako da sam uspjela sletjeti“, otkriva Tereškova tajnu koju je uspjela čuvati mnogo godina.


Pripreme za let bile su vršene u strogoj tajnosti, a njezina majka tek je iz novina saznala da joj je kći u svemiru. Tereškova je nakon leta preuzela aktivnu ulogu u društvu, koju obnaša i danas, u svojim 70-ima. Izvor: ITAR-TASS

Žene u svemiru

U čitavoj povijesti ruske kozmonautike za let u svemir pripremalo se 18 žena. Poletjele su samo tri - uz Valentinu Tereškovu, samo još Svetlana Savicka i Elena Kondakova. Njihovi letovi također su obilježeni rekordima. Svetlana Savicka prva je žena koja je izašla u otvoreni svemir, a Elena Kondakova je s kolegama Aleksandrom Viktorenkom i Valerijem Poljakovom radila na stanici Mir 170 dana. Dotad žene nisu išle u tako duge ekspedicije. Let četvrte kozmonautkinje u Rusiji planiran je za 2013. godinu. Vjerojatno će priliku dobiti probna kozmonautkinja Elena Serova koja se u „zvjezdani odred“ prijavila prije sedam godina i otada čeka svoj red.

Nakon obavljenog leta, Valentina je nastavila svoju kozmonautsku obuku, ali najveći dio vremena bio joj je ispunjen društvenim obavezama. Taj let bio je prvi i posljednji u njezinoj karijeri - 1968. godine prva ženska grupa je raspuštena. Sovjetsku kozmonautkinju Valentinu Vladimirovnu Tereškovu Prezidijum Vrhovnog Savjeta SSSR-a nagradio je 22. lipnja 1963. titulom Heroja Sovjetskog Saveza i dodijelio joj je Orden Lenjina i medalju Zlatna zvijezda.

Pet mjeseci nakon čuvenog leta, Tereškova se udala za kozmonauta Andrijana Nikolajeva. On je u to vrijeme u svemiru bio proveo najviše vremena od svih - četiri dana, i prvi je kojemu je dopušteno napuštanje postaje i „slobodno lebdenje“ u svemiru. 

Izuzetne zasluge Tereškove istaknute su najvišim priznanjima, ne samo u Sovjetskom Savezu i Rusiji, već i u drugim zemljama. Proglašena je počasnom građankom svog rodnog Jaroslavlja, ali i mnogih drugih gradova u svijetu. Tereškova na današnji dan slavi zlatni jubilej, 50 godina od svog leta u svemir, obavljajući dužnost zastupnice Državne Dume Ruske Federacije u ime svoje stranke „Jedinstvena Rusija“. Patrijarh Kiril prošle je godine Valentinu Tereškovu odlikovao Ordenom Slave i časti, posebno istaknuvši njezin „dugogodišnji rad i trud posvećen razvoju kozmonautike s ljudskom posadom“, ali i plodnu državnu i društvenu djelatnost prve žene kozmonautkinje.

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće