Damoklov mač za kritičare crkve

U skladu s novom dopunom u Kaznenom kodeksu, „javna djela koja izražavaju očito nepoštovanje prema društvu te koja su počinjena u svrhu uvrede religioznih osjećaja vjernika“ bit će kažnjena novčanom kaznom u iznosu do 300 000 rubalja (50 000 kn) ili kaznom zatvora u roku od jedne godine.

Ako su takva djela počinjena „u mjestima koja su posebno previđena za službu božju“, maksimalna novčana kazna može biti i do 500 000 rubalja (8 333 kn) ili zatvorska kazna do tri godine. 

Dosad je članak „Uvreda religioznih osjećaja građana“ predviđao u Kaznenom kodeksu novčanu kaznu do 1 000 rubalja (166 kn).

„Nismo imali poteškoća oko formuliranja novog zakona“, govori Mihail Fedotov, predsjednik Vijeća za prava čovjeka.

U usporedbi s prvom formulacijom prijedloga zakona od rujna 2012., maksimalna kazna bila je smanjena s pet na tri godine. Formulacija „uvreda religioznih uvjerenja i osjećaja'' bila je zamijenjena „javnim djelom... u svrhu uvrede religioznih osjećaja vjernika“.

Fedotov ističe da prijašnji članak nije bio dovoljan za određivanje uvrede religioznih osjećaja. „Uvreda se mora dokazati, a postoji još i presumpcija nevinosti – da je postojala nakana da se uvrede nečiji religiozni osjećaji“, govori Fedotov.

Kao primjer navodi tvrdnju „Boga nema“. Takva tvrdnja sama po sebi ne potpada pod djelo koje je opisano tim člankom, no „ako čovjek dođe u crkvu s plakatom 'Boga nema' ili skandira to tijekom službe božje, onda se tu radi upravo o očitom narušavanju zakona“.

Fedotov također ističe da novi zakon treba zaštiti ne samo osjećaje predstavnika religioznih konfesija nego i ateista. „I jedni i drugi su vjernici: jedni vjeruju da Bog postoji dok drugi da ne“, objašnjava Fedotov.

Istovremeno Vijeće za ljudska prava inzistiralo je na tome da se provedba zakona može primijeniti jedino u slučaju žalbe žrtve ili oštećene osobe. No taj je prijedlog odbijen. U danoj formulaciji članka čovjeka se može pozvati na odgovornost, recimo, na temelju policijskog izvještaja.

Predsjednik Odvjetničke komore Moskve Genri Reznik ističe da novi zakon dovodi do udvajanja terminologije u ruskom pravu.

U Kaznenom kodeksu već postoje članci za širenje religiozne mržnje kao i za ponižavanje časti i dostojanstva, uključujući i one koji se odnose na religiju. Administrativan članak „Uvreda religioznih osjećaja“, koji postoji više od deset godina, nije se ni jednom primjenjivao. 

„Taj desetogodišnji period, tijekom kojeg je taj zakon bio čitavo vrijeme praktično mrtav,  govori o tome kako je izuzetno teško pod njega podvesti neka konkretna djela“, govori Reznik.

Sam pojam „uvreda religioznih osjećaja“ nema pravnu određenost, a to dovodi do povećanja rizika zloupotrebe prava.

„Taj pojam je preširok“, govori Reznik. „Mogu nas uvrijediti svakakva djela. Postoje moralni osjećaji, postoje pravni osjećaji. Nedavno donoseni zakoni vrijeđaju, recimo, moje pravne osjećaje.“

„Treba vidjeti kakva će biti sama primjena tog zakona“, rekao je u utorak za radio-postaju Eho Moskve Mihail Barščevski, predstavnik Uprave Ruske Federacije u višim sudovima. Istaknuo je da kad se donosio još jedan diskutabilni zakon (o ekstremizmu), „svi su se bojali da će se apsolutno sve moći pod njega podvesti“.

„Izuzev nekih iznimaka, zasad nitko još nije pozivao na odgovornost obične građane zbog zakona o ekstremizmu, rekao je Barščevski.

No dodao je da ga „jako zbunjuje drugi dio zakona u kojem je rečeno: ona djela počinjena unutar Crkve“.

„Ako je to rečeno u drugom dijelu, onda možemo reći da se prvi dio odnosi na područje izvan neke vjerske institucije, dakle, bilo gdje: na javnom mjestu, u liftu, kod kuće, na radio-postaji“, rekao je Barščevski.

„Od vlasti se traži da uravnoteženo primjenjuje zakon, no to neće moći proći, da budemo iskreni, bez određenih izvitoperenosti zakona u korist Ruske pravoslavne crkve“, smatra Aleksandar Šatilov, dekan fakulteta za sociologiju i politologiju Fakulteta za financije pri Vladi Ruske Federacije.

Prema njegovim riječima, trenutno se u liberalnim medijima vodi kampanja protiv Ruske pravoslavne crkve i patrijarha Kirila, koji „jednoznačno stoje na strani vlasti što uznemiruje opoziciju“.

„Uvreda vjerskih osjećaja i oskvrnjenje predmeta koje oni štuju se i prije smatralo nedopustivim, no sad je kazna značajno pooštrena i to će u budućnosti dovesti, nadam se, do potpunog smanjenja onih djela koja oskvrnjuju religiozne simbole, uvrede vjerskih osjećaja“, citira RIA Novosti riječi Vsevoloda Čaplina, predsjednika odjela za odnose s javnošću Ruske pravoslavne crkve.

Zakon podržava i Rušan Abbjasov, zamjenik predsjednika Vijeća muftija Rusije: „Taj će zakon ohladiti mnoge vruće glavi i spriječiti ona djela koja su usmjerena na širenje međunarodne i međureligiozne mržnje“.