Novi val ruske emigracije: ostati ili otići?

Jedan od najcjenjenijih ekonomista Sergej Gurijev (lijevo) i vođa opozicije Gari Kasparov objavili su svoj izbor o egzilu. Izvor: Reuter / ITAR-TASS

Jedan od najcjenjenijih ekonomista Sergej Gurijev (lijevo) i vođa opozicije Gari Kasparov objavili su svoj izbor o egzilu. Izvor: Reuter / ITAR-TASS

U roku od tjedan dana, dva istaknuta ruska intelektualca poznata po otvorenom kritiziranju vlasti, objavili su svoj politički egzil.

Početkom lipnja, bivši svjetski šahovski prvak i vođa opozicije Gari Kasparov objavio je na novinskoj konferenciji u Ženevi da trenutno nema plan vratiti se u Rusiju. Tjedan dana ranije, istu odluku donio je Sergej Gurijev, jedan od najvećih ruskih autoriteta u području ekonomije. Govoreći o svom samoizabranom izgnanstvu, Kasparov i Gurijev vrlo su decidirano izjavili da se boje političkog progona u Rusiji.

Prema jednom od čelnika opozicijskog demokratsko-liberalnog pokreta „Solidarnost“, Ilji Jašinu, oko 50 političkih aktivista napustilo je Rusiju prošle godine, u strahu od uhićenja. Gurijev, koji je konstruktivno kritizirao vlasti no i surađivao s njom prvi je član elite koji će emigrirati. Ilja Jašin počeo je razmišljati o ostanku ili odlasku prije godinu dana, kada je pozvan na ispitivanje nakon pretresa. 

 „Dan prije ispitivanja, nazvala me novinarka iz jedne novinske agencije u vlasništvu države i rekla da je vidjela priopćenje za tisak o mom uhićenju datiranu za naredni dan,“ prisjeća se Jašin. „Imao sam tešku noć, cijelo vrijeme sam razmišljao i donio odluku - neću se skrivati ili bježati od ikoga.“

Isti izbor bio je pred građanskim aktivistom Aleksejem Navaljnim, kojem rapidno raste popularnost i uglavnom ga vide kao najopasnijeg protivnika Vladimira Putina. Prije ispostave pet krivičnih prijava na kućnu adresu i pretresa nad njim i članovima njegove obitelji, vlasti su vrlo jasno pokazale Navaljnom da nije poželjan u zemlji. Od prošlog srpnja, Navalni je u „kućnom pritvoru“ u Moskvi kao optuženik u slučaju krađe drva, za koji mnogi smatraju da je politički motiviran. Po mišljenju bivšeg ministra financija Alekseja Kudrina, „optužba dovodi u pitanje temelje tržišnih odnosa u Rusiji.“

Otići ili ostati stvar je osobnog izbora.

„Oni koji pobjegnu su dezerteri i loši su građani u bilo kojoj državi. Jer već su izgubili svoj najvažniji rat,“ govori Valeria Novodvorodskaja, članica disidentskog pokreta koja je višekratno hapšena zbog širenja anti-sovjetske propagande i i odvođena na prisilno liječenje 1970-ih i 1980-ih godina, u intervjuu radio postaji Eho Moskve.

Građanski aktivisti trebali bi se svim silama boriti da ne završe u zatvoru. Ruski zatvorski sustav napravljen je tako da ponizi i slomi karakter i volju osobe. Stoga niti jedna zdrava osoba ne bi smjela svjesno objesiti ovo kamenje sebi oko vrata,“ smatra novinar i izdavač Sergej Parhomenko, član, poput Ilje Jašina i Alekseja Navaljnog, Koordinacijskog odbora ruske opozicije.

Ovih dana, uz pomoć tehnologije, možete ostati u kontaktu s ljudima koji vas podupiru u zemlji, no ipak, jednom kada ste vani, ljudi često izgube svoju oštrinu, profiliranost, i uvid u ono što se događa u zemlji, priznaje Parhomenko.

Općenito, trend pritiska na ruske građanske aktiviste koji izražavaju svoj pogled na zemlju datira daleko u prošlost, izjavljuje. „Sada je to doseglo tolike razmjere da su ljudi koji su se nekad činili relativno dobro zaštićeni postaju i sami nesigurni,“ kaže Parhomenko.

Drukčiji pogled ima sociologinja Olga Krištanovskaja, koja je 2009. ušla u vladajuću pro-kremaljsku stranku Ujedinjena Rusija.

„Više nema nikakve potrebe, kao što je to bilo u sovjetsko vrijeme, emigrirati uz fanfare, i nikada se ne vratiti. Danas možete živjeti gdje god želite,“ kaže Krištanovskaja. Po njenom mišljenju, Kasparovljeva izjava o emigriranju je „PR štos...Kasparov ionako većinu svog vremena provodi u inozemstvu.“

„Bilo bi u interesu Kremlja da zadrži ljude poput Kasparova u Rusiji i pokazati kako ti ljudi ne uživaju ovdje preveliku podršku,“ izjavljuje Profesor Komparativne politike Nikolaj Petrov, s Više škole ekonomije. „Guranjem tih ljudi u inozemstvo, vlasti ih pretvaraju u političke egzilante i umjetno im podižu njihov politički kapital.“

Na novinskoj konferenciji 4. lipnja, odgovarajući na pitanje o prijetnji progona o kojoj govori Gurijev, Vladimir Putin je rekao da je tek nedavno čuo za njega. Usput, prije svog odlaska, Gurijev, koji je bio na čelu Nove ekonomske škole, jedne od vodećih institucija u zemlji, bio je također na listi 100 najvažnijih članova predsjedničke administrativne elite.

"Putin je dodao da ako se Gurijev „nije ogriješio o zakon, 100 posto je siguran.“

„Ako se želi vratiti, neka se vrati. Ako želi živjeti u Parizu, neka živi u Parizu.“ rekao je predsjednik.

„Činjenica da ga se izbacuje iz zemlje i da Putin pokazuje kako nije posebno potreban ovdje vrlo je negativan signal za mnoge druge stručnjake u Rusiji.“ primjećuje Nikolaj Petriv. „Ali signal nije prošao zamijećen u Putinovom biračkom tijelu. Nitko od njih ne zna tko je Gurijev.“

Prema mišljenju Olge Krštanovskaje, „Putin želi naglasiti da tu nema drame i pokazati da ova osoba nije toliko važna u političkom smislu da bi ga država uopće gonila.“