Cyber-opasnost na međunarodnom planu

Izvor: Anton Blagoveščenski/ Rossijskaja gazeta

Izvor: Anton Blagoveščenski/ Rossijskaja gazeta

Tijekom lipnja lideri Kine, SAD-a i Rusije razmotrit će principe borbe protiv cyber-terorizma u suvremenom svijetu.

Američki predsjednik Barack Obama razmotrio je 7. lipnja pitanje borbe protiv cyber-terorizma s predsjednikom Narodne Republike Kine Xi Jinpingom, a zatim će za deset dana porazgovarati i s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.  

Malo prije tih susreta, u svibnju ove godine, stručnjaci NATO-a iz Ujedinjenog centra za napredno iskustvo za pitanja cyber-obrane (NATO CCDCOE) objavili su ''Tallinnski priručnik'', prvi takozvani dokument o primjeni postojećeg međunarodnog prava na cyber-ratovanja.

Glavni problem u borbi s međunarodnim cyber-terorizmom je u nemogućnosti brzog i točnog utvrđivanja izvora napada, što dovodi do međusobnih optužbi i diskreditacije država.

Na to su često upozoravali službeni predstavnici Ministarstva obrane Kineske narodne partije i Rusije, a također i stručnjaci Laboratorija Kasperskog.


''Talinnski priručnik''

Puni naziv dokumenta glasi ''Talinnski priručnik glede primjene međunarodnog prava na cyber-ratovanje''. Glavni grad Estonije nije slučajno u tom nazivu: upravo se tamo nalazi ured NATO-ove cyber-obrane koji je otvoren 2008. godine.

Cilje dokumenta je pokazati da postoje međunarodne pravne norme (prije svega međunarodno humanitarno pravo), koje se mogu primijeniti na cyber-prostor. Dakle, želi se reći da neki zakoni, usprkos ruskoj poziciji koja predlaže razradu pojedinih zakona, nisu potrebni.

Autori priručnika svrstavaju napade, koji se izršavaju u nedostatku vojnog djelovanja, u ''protupravne akcije''. Oštećena država može odgovoriti na taj napad tako da pozove agresora na odgovornost ili da pribjegne ''proporcionalnim kontramjerama''. 

Autori podcrtavaju da se cyber-napad u mirnodopsko vrijeme može, u ovisnosti o razmjeru i posljedicama (pogibija ljudi, oštećenje ili uništavanje objekata), izjednačiti s ''primjenom sile'' ili ''naoružanim napadom'', što daje državi-žrtvi pravo na samoobranu. Ta samoobrana može uključivati i upotrebu tradicionalnog oružja.  

Najveći dio ''Priručnika'' posvećen je cyber-napadima koji idu uz  tradicionalne vojne konflikte. Sva pravila međunarodnog humanitarnog prava mogu se, prema mišljenju autora dokumenta, primijeniti i na njih. Opseg primjene ide do samog proglašavanja sudionika i organizatora kompjuterskih aktivnosti borcima protiv kojih se mogu poduzeti mjere zatvora ili likvidacije.   


Priručnik za rat

Ruske vlasti i vojska ponijeli su se prema objavljivanju ''Tallinnskog priručnika'' maksimalno oprezno. I iako je Tallinnski priručnik samo specijalistički rad, koji nipošto nema imperativni već savjetodavni karakter, Moskva je objavu tog dokumenta shvatila kao put prema legitimaciji samog pojma cyber-rata.

O tome je u travnju izjavio predstavnik Ministarstva obrane Ruske Federacije Konstantin Pesčanenko: ''Problem cyber-sigurnosti je sad izvanredno aktualan. Jako je važno da se danas ne dopusti militarizacija virtualnog prostora. A ''Tallinnski priručnik'' je upravo korak prema tome. Nije na najbolji mogući način izabran pristup predmetu istraživanja. I donesene ocjene se čine dosta jednostranima''.

Zapad je, pak, pojavu ''Tallinskog priručnika'' pozdravio.

Profesor međunarodnog prava na Vojno-pomorskom fakultetu Michael Schmitt i niz drugih stručnjaka istaknuli su da se osnovne ideje podudaraju s pozicijom Washingtona, koja drži da ne treba donositi nove zakone o cyber-prostoru.


Platforma za dijalog

No bez obzira na to što se pozicije Kine, Ruske Federacije i SAD-a jako razlikuju po pravnim pitanjima, možemo reći da u pravnom aspektu dolazi do zbližavanja.

Ni Rusija, ni Kina ne odbacuju potrebu za razvojem zakonodavstva međunarodnog prava, koje bi reguliralo aktivnost u cyber-prostoru.

Predstavnica Ministarstva vanjskih poslova Kine Hua Chunying izjavila je u ožujku da su kineske vlasti spremne surađivati sa SAD-om oko pitanja podrške sigurnosti i otvorenosti na internetu.

A prema riječima stručnjaka Ruskog instituta za strateška istraživanja Aleksandra Bedrickog,  Moskva je svojevremeno inicirala veliku međunarodnu raspravu oko pitanja pružanja globalnog otpora prema cyber-prostoru. 

Dakle, Rusija već surađuje s IMPACT-om (Međunarodnom organizacijom za višestranu suradnju protiv cyber-prijetnji), Odjelom za međunarodni savez elektronske komunikacije UN-a, Odjelom za borbu protiv terorizma. No Rusija i SAD još nisu, na žalost, došli do učinkovitije uzajamne suradnje.