„Kazna, a ne pomilovanje“

Kada je prije godinu dana ponovno stupio na predsjedničku dužnost, jedan od glavnih zadataka koje je Vladimir Putin sebi postavio bilo je značajno poboljšanje poslovne klime u zemlji - što bi omogućilo da Rusija popravi svoj položaj na rejting-listi svjetske banke Doing Business i da tijekom pet sljedećih godina sa 120. mjesta dospije na 20. Da bi ovaj cilj bio dostignut, pored rješavanja tekućih birokratskih problema, predsjednik je odlučio osnovati instituciju koja bi štitila interese biznismena od protuzakonitih radnji državnih službenika.

Institucija pučkog pravobranitelja za zaštitu prava poduzetnika osnovana je prije manje od godinu dana. Na čelo ove institucije Putin je postavio predsjednika organizacije "Poslovna Rusija" Konstantina Titova. Početkom svibnja ove godine pučki pravobranitelj predložio je parlamentu da objavi amnestiju za 100 tisuća biznismena, počinitelja 50 različitih kaznenih djela koja potpadaju pod financijskim kriminal. Titov smatra da je amnestija potrebna kako bi "ruski biznis dobio novi poticaj i ostavio iza sebe sve loše iz vremena nakon perestrojke". Prema ombudsmanovom mišljenju, tada su biznismeni često dospijevali na sud jer su bili žrtve nelojalne konkurencije.

Zatupnici Državne Dume podržali su inicijativu pučkog pravobranitelja i pripremili odgovarajući prijedlog. Dokument su željeli razmotriti u Voronježu, na savjetovanju s predsjednikom. Međutim, Putin nije podržao prijedlog amnestije. Po njegovom mišljenju, dokument je nepotpun i nedorađen. Predsjednik je kao argument naveo činjenicu da se među osuđenim biznismenima nalaze i ljudi koji su ostvarili financijsku korist izvozeći materijale za proizvodnju oružja. Putin je predložio da se kriteriji za amnestiju jasnije definiraju.

Nezavisni stručnjaci također različito ocjenjuju ideju o amnestiji za počinitelje financijskih malverzacija. Bankar Andrej Nečajev, bivši ministar gospodarstva, smatra da opća amnestija osuđenih za financijski kriminal nije moguća jer bi se na slobodi našli korumpirani činovnici povezani s financijskim malverzacijama, kao i pravi prevaranti i lopovi.

Napominjemo da zakoni kojima se sankcionira financijski kriminal u Rusiji postaju sve fleksibilniji. Andrej Nazarov, predstavnik pučkog pravobranitelja za zaštitu prava poduzetnika, na voronješkom savjetovanju je rekao da ako bi sadašnje zatvorenike pozivali na odgovornost po novim zakonima, mnogi bi izbjegli zatvor jer se radnje koje su počinili više ne smatraju kriminalnim, dok bi ostali dobili mnogo manje kazne.

Mihail Deljagin, direktor Instituta za probleme globalizacije ne vjeruje da bi amnestija bila učinkovita. On smatra da bi amnestija imala smisla samo ako bi se istovremeno promijenio odnos vladajuće birokracije i biznisa. Tek tada bi se osigurala vladavina prava i bili bi procesuirani samo oni koji su doista počinili kaznena djela. Također bi biznis bio oslobođen utjecaja struktura moći i previsokih poreza. "Ukoliko do toga ne dođe, amnestija biznismena bit će potpuno besmislena", rekao je Deljagin.