Kako je Rusija riješila pitanje vjeronauka i građanskog odgoja u školama

Početkom 2012. vlada Ruske Federacije odobrila je plan mjera za uvođenje predmeta „Osnove religijske kulture i građanske etike“ u sve općeobrazovne ustanove u školskoj 2012-2013. godini.

Već desetak godina u javnosti se vodi rasprava o tome koliko je prikladno u građanske škole uvoditi obavezan vjerski predmet. Točku na sve diskusije stavio je predsjednik Dmitrij Medvedev, kada je u srpnju 2009. podržao ideju vjerskih poglavara o uvođenju u predmeta „Osnove religijske kulture i građanske etike“ u ruske škole i predložio da se ovaj predmet najprije eksperimentalno predaje u nekoliko regija. Eksperimentalna nastava organizirana je u 21 ruskoj regiji i nakon dvije godine ocijenjena je kao uspješna, pa je novi predmet uveden u cijeloj zemlji.

Učenici mogu birati jednu od nekoliko glavnih tradicionalnih religija Rusije: pravoslavlje, islam, judaizam ili budizam, a osim toga predviđen je i „model za upoznavanje svih religijskih kultura“, kao i osnova građanske etike.

Prema podacima Ministarstva za obrazovanje i znanost RF, „Osnove građanske etike“ izabralo je 47% učenika, „Osnove pravoslavne kulture“ 28,7%, „Osnove svjetskih religijskih kultura“ 20,3%, „Osnove islamske kulture“ 5,6%, „Osnove budističke kulture“ 1,2% i „Osnove judaističke kulture“ 0,1% učenika.

Jelena Nizijenko, direktorica Odjela za provođenje državne politike u području općeg obrazovanja Ministarstva za obrazovanje i nauku RF, najavila je da će status predmeta biti konačno definiran tek kada budu sumirani rezultati na kraju četvrtog razreda. Ona smatra kako je sasvim je moguće da će ovaj predmet postati dio „Umjetnosti svjetskih kultura“ ili nekog drugog predmeta, ali može steći i status zasebnog predmeta.

Predmet kao faktor jedinstva

Predavanje osnova religijske kulture i građanske etike, kako je pokazala dvogodišnja eksperimentalna nastava u mnogim ruskim regijama, neće izazivati podjele u školi, nego će naprotiv, doprinositi jedinstvu u školi, obitelji i društvu, smatra German Demidov, šef sektora za Osnove pravoslavne kulture u okviru Sinodskog odjela za vjersku nastavu i katehizaciju Ruske pravoslavne crkve.

On smatra da su univerzalni predavači samo privremeno rješenje za ovu školsku godinu, a inače osnove konkretne religijske kulture ruskim učenicima treba predavati nosilac te kulture. Ekspert smatra da je problematično imati jednog te istog predavača koji pokriva različite izborne modele ovog predmeta.

Kada govorimo o udžbenicima, predstavnici Ruske pravoslavne crkve decidirano tvrde: „U školama se mogu koristiti samo udžbenici koje su odobrile odgovarajuće vjerske organizacije na temelju konfesionalne ekspertize“.

Neopravdana bojazan

I predstavnici Centralne islamske duhovne uprave u Rusiji i Koordinacijski islamski centar Sjevernog Kavkaza smatraju da će novi školski predmet postati faktor jedinstva za generacije koje dolaze.

Moskovski muftija Albir Krganov, prvi zamjenik predsjednika Centralne islamske duhovne uprave  u Rusiji, smatra da novi predmet nema nikakvih bitnih nedostataka, a pozitivni učinak je velik: stjecanjem znanja o osnovama religijskih kultura djeca i nehotice uvlače u taj proces i svoje roditelje, tj. predstavnike starije generacije koji nemaju sasvim jasnu predodžbu o drugim religijskim kulturama.

Muftija je skrenuo pažnju i na probleme vezane za situaciju u školama. To je prije svega potreba usavršavanja edukativne baze i stručnog osposobljavanja kadrova. Po riječima Krganova, posebno je važno pripremiti jedan zajednički udžbenik i izbjeći situaciju da se u različitim regijama za isti predmet koriste različiti udžbenici.

Islamski duhovni vođe nadaju se da će i Ministarstvo za obrazovanje i znanost Ruske Federacije aktivnije sudjelovati u pripremi kvalificiranih kadrova za predavanje osnova islamske i drugih religijskih kultura, jer po njihovom mišljenju još uvijek nisu svi nastavnici dovoljno stručni da predaju ovaj predmet. Muftije su izrazili spremnost dati svoj doprinos usavršavanju školskog programa u skladu s osnovama islama, kako bi ta disciplina „u ovoj fazi zaista postala faktor uzajamnog razumijevanja i zbližavanja mladih“.