Lavrov: Vremenska ograničenja u rješavanju sirijskog problema su kontraproduktivna

Izvor: flickr/ United Nations - Geneva

Izvor: flickr/ United Nations - Geneva

Ministar vanjskih poslova Ruske Federacije Sergej Lavrov ispričao je Ruskom vjesniku o pripremi za sljedeću konferenciju o Siriji, problemu sigurnosti na Arktiku te ruskom odgovoru na pismo američkog predsjednika Baracka Obame.

Nije li planirana konferencija o Siriji zamka za Rusiju? U slučaju neuspjeha Amerikanci će reći: ''Evo, Rusija je htjela mirovne pregovore koje smo održali, no ništa se nije promijenilo. Sad dopustite da djelujemo onako kako mi to želimo''. Odnosno okrenut će se vojnom scenariju. 

- To može biti zamka samo ako se bude djelovalo brzopleto.  

Započnimo od toga da je potrebna suglasnost svih glavnih strana koje su zainteresirane za sirijsko pitanje. Sirijska vlada je izjavila da je spremna te je u potpunosti odreagirala konstruktivno, iako je sumnjala u to želi li opozicija pregovarati a da pritom nisu dogovoreni preliminarni uvjeti kako je to predviđeno u Ženevskom priopćenju za javnost. 

Na konferenciji moraju biti prisutne i sve grupe sirijske opozicije. Uključujući i one koje djeluju izvan Sirije.

Bavimo se upravo time (pozivanjem opozicije na sudjelovanje u konferenciji – op. red.), odašiljemo signale svim opozicionarima. Na neke od njih imamo veći utjecaj, na neke manji. Na neke puno veći utjecaj imaju Zapad, države Perzijskog zaljeva i Turska. Upravo zbog toga i mora doći do ''podjele posla''. 

No ipak ima i nekih država, kao recimo Iran, koje su zainteresirane za situaciju u Siriji, a bez čijeg će sudjelovanja konferencija u Siriji biti neuspješna...

- Izgleda da se svi slažu s tim da se na one koji su bili prisutni u Ženevi 30. lipnja 2012. god. automatski gleda kao na sudionike. Ipak prije godinu dana u Ženevi nije bilo Irana ni Saudijske Arabije.  

Irancima nisu dopustili naši američki partneri, tadašnja vlada američkog predsjednika Baracka Obame. A Saudijsku Arabiju nisu pozvali, jer je ona svojevrsna ''kompenzacija'' za to što nema Irana.

Tad smo procijenili da je to sve nekakva ''djetinjasta'' razmjena i prilično neozbiljan pristup. Odlučite se: ili želimo ovakvu listu sudionika, koji će u potpunosti predstavljati zadaće vršenja pritiska na sve sirijske strane, ili ćemo žrtvovati uspjeh konferencije radi ličnih ambicija i uvreda.

Može li se uopće sirijski problem izvući iz slijepe ulice tijekom tako kratke konferencije?

- Neki naši partneri, a to je spominjao i John Kerry, smatraju da je dovoljno nekoliko dana ili tjedana. Mislim da je to kontraproduktivno. Konferencije koje su uspostavljale mir u nekoj regiji obično su trajale mjesecima, neke i godinama.

Naravno, ne želim da se to dogodi i u slučaju sa Sirijom. No posve je kontraproduktivno staviti nekakva neprirodna vremenska ograničenja.

A kad će biti jasno na što je spremna sirijska opozicija?

- Ovog tjedna održavaju se dvije konferencije: jedna u Istanbulu, gdje će se opozicionari okupiti pod ''kišobranom'' Nacionalne koalicije sirijskih revolucionarnih i opozicijskih snaga. I druga koja će se otprilike u istom periodu održati u Madridu.

Također, ovog tjedna, između te dvije konferencije, u planu je i redovni susret ''jezgre'' Grupe prijatelja Sirije, gdje će se razmatrati pitanje o odnosu prema rusko-američkoj inicijativi.

Treba sačekati signal od strane opozicije, koja je uvijek bila protiv početka pregovoranja a da pritom nisu dogovoreni neki preliminarni uvjeti. Ako će signal biti pozitivan, tad se može misliti o sastavu sudionika konferencije, njezinom pravilniku, pravilima kojim će se rukovoditi vanjski igrači i tako dalje. A zatim se može objaviti i datum konferencije.

Stručnjaci govore da se rusko-američke nesuglasice oko Sirije zapravo svode na traženje odgovora na ključno pitanje: što se treba dogoditi prije – ostavka sirijskog predsjednika Bašara al-Asada ili mirovni pregovori? Jeste li Vi i John Kerry iznašli tijekom posljednje četiri godine neki zajednički odgovor?

- SAD su potpisali rusko-američku inicijativu od 7. svibnja u kojoj nema nikakvih preliminarnih uvjeta. 

Očekuje se da će u dogledno vrijeme američki predsjednik Barack Obam dobiti od ruskog predsjednika Vladimira Putina odgovor na njegovu poruku. Što još možemo očekivati?

- Trebamo ići po redu. Barack Obama je uputio poruku Vladimiru Putinu. Ruski predsjednik ju je proučio i iznijet će svoja razmišljanja glede ključnih pitanja naših odnosa, uključujući protuzračni sustav, stratešku stabilnost i sve čimbenike koji utječu na nju. Potom ćemo čekati reakciju na naš odgovor.  

Protekli utorak i srijedu sudjelovali ste na skupu Arktičkog vijeća u švedskom gradu Kiruni. Pritom su zapadne države više puta iskritizirale Rusiju za pokušaje Moskve da otvori utrku u naoružanju na Arktiku. Kakav je Vaš odgovor na te optužbe? 

- Države koje svojim granicama izlaze na Sjever moraju osiguravati svoju sigurnost. To se odnosi i na Sjevernu regiju i na bilo koji drugi dio svojeg područja. To je aksiom – bez obzira na to gdje si i u kakvom okruženju se nalaziš, dužan si misliti na vlastitu sigurnost, uključujući i vojnu.

Naivno je misliti da taj princip, budući da se radi o Arktiku, ne vrijedi. Pritom naša razvojna strategija Arktika, kao jednog od ključnih područja, predviđa najšire i najintenzivnije međunarodno suradništvo.