London obnavlja suradnju s obavještajnim službama Rusije

Međusobno prepucavanje Rusije i Britanije oko Litvinjenkove smrti dovelo je u jednom trenutku do toga da je aktualni veleposlanik Velike Britanije u Moskvi javno savjetovao Kremlju da promijeni ustav Rusije koji zabranjuje ekstradiciju. Izvor: AP.

Međusobno prepucavanje Rusije i Britanije oko Litvinjenkove smrti dovelo je u jednom trenutku do toga da je aktualni veleposlanik Velike Britanije u Moskvi javno savjetovao Kremlju da promijeni ustav Rusije koji zabranjuje ekstradiciju. Izvor: AP.

Stručnjaci smatraju da je teroristički napad u Bostonu potaknuo Veliku Britaniju da odustane od politiziranja suradnje s ruskim obavještajnim službama. Suradnja obavještajnih službi bila je prekinuta na inicijativu britanske strane nakon smrti bivšeg agenta FSB-a Aleksandra Litvinjenka.

Rusija i Velika Britanija obnovit će suradnju obavještajnih službi, izjavio je 10. svibnja britanski premijer David Cameron nakon susreta s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Sočiju. Po svoj prilici, Velika Britanija namjerava okrenuti novi list u aferi oko agenta Aleksandra Litvinjenka koji je iz ruske Federalne službe sigurnosti prebjegao na stranu Velike Britanije a 2006. preminuo u Londonu uslijed trovanja polonijem.

Nakon susreta s Putinom, u kojem su razmotreni bilateralni ekonomski odnosi i situacija vezana uz Siriju, Cameron je izjavio novinarima da je tema razgovora bila i sigurnost na Olimpijskim igrama u Sočiju.

„Zbog toga smo se danas predsjednik Putin i ja dogovorili o suradnji obavještajnih službi dvaju zemalja u području sigurnosti.“

Kremlj je preko Putinovog glasnogovornika Dmitrija Peskova naglasio: „Suradnja obavještajnih službi bila je prekinuta i zamrznuta na inicijativu britanske strane, ali sada sa zadovoljstvom utvrđujemo spremnost na suradnju u interesu održavanja sigurnih i mirnih igara u Sočiju“.

Sada se, međutim, situacija mijenja, i po svoj prilici ne radi se samo o sigurnosti Olimpijade u Sočiju.

Kada je Litvinjenko 2006. (prema britanskoj verziji) otrovan radioaktivnim polonijem-210, Britanija je to pripisala bivšem agentu ruske obavještajne službe Andreju Lugovoju. London je zahtijevao od Rusije njegovo izručenje u Veliku Britaniju, ali je Moskva odbila taj zahtjev. Međusobno prepucavanje dovelo je do toga da je aktualni veleposlanik Velike Britanije u Moskvi javno savjetovao Kremlju da promijeni ustav Rusije koji zabranjuje ekstradiciju.

Tijekom pregovora s Dmitrijem Medvedevom 2011. u Moskvi Cameron je odbacio bilo kakav kompromis u tom pogledu. „Činjenica je da se dvije vlade ne slažu po ovom pitanju“, rekao je tada britanski premijer novinarima. „I ja nipošto ne pokušavam zataškati tu činjenicu.“

Sada se, međutim, situacija mijenja, i po svoj prilici ne radi se samo o sigurnosti Olimpijade u Sočiju.

Teroristički napad u Bostonu, točnije nemaran odnos obavještajnih službi SAD-a prema upozorenjima Moskve o opasnosti koja prijeti od braće Carnajev, dobiva politički značaj u SAD-u, a sada, čini se, i u Velikoj Britaniji.

Nakon raspada SSSR-a obavještajne službe Rusije i SAD-a utvrdile su suradnju, i ta suradnja se posebno intenzivirala nakon terorističkih napada 11. rujna. Doduše, američki kolege uvijek su bili „pomalo nadmeni“ kad se radilo o informacijama koje dolaze iz Moskve, ističe Sergej Šestov, pukovnik KGB-a SSSR-a u pričuvi i predsjednik „Vimpel-a“, organizacije veterana specijalnih jedinica organa državne sigurnosti.

To priznaje i „Washington Post“ u uredničkom članku. Po mišljenju redakcije, FBI je mogao procijeniti da Tamerlan Carnajev ne predstavlja opasnost, jer „bilo je temelja za skeptičan odnos prema upozorenjima iz Rusije vezanim za čečenske emigrante, od kojih Moskva mnoge tretira kao teroriste, iako oni to nisu“.

Neugodna pitanja Federalnom istražnom birou postavljaju i predstavnici senata. Republikanski senator Lindsey Graham kritizira pasivnost koju je FBI nakon terorističkog napada izrazio na svim razinama.

Neće biti nikakvo čudo ako i Velika Britanija u sadašnjoj situaciji odluči obnoviti suradnju s ruskim obavještajnim službama.

„Mislili smo da će prvi zadatak FBI-ja biti da se zapita: ‘Nismo li možda mi u okolici Bostona trebali razgovarati s nekim tko bi mogao učiniti takvo što?’“, kaže Graham. „Zašto se niste odmah sjetili imena starijeg brata? Kad ste dobili fotografiju, zašto je niste usporedili sa snimkom koju već imate u svojoj bazi podataka?“

Direktor FBI-ja Robert Mueller posjetio je 7. svibnja Moskvu, gdje je razgovarao s ruskim kolegama. Informaciju o ovom posjetu objavio je američki veleposlanik u Moskvi Michael McFaul  na svojoj Facebook stranici. Kasnije je predstavnik FBI-ja Michael Kortan izjavio za „Associated press“ da je Mueller s vodstvom ruskih obavještajnih službi razgovarao o istrazi eksplozije na bostonskom maratonu.

Posjet je učinjen javnim po svemu sudeći kako bi se bar malo ublažila kritika upućena Federalnom istražnom birou. Isti cilj imala je i izjava državnog premijera SAD-a Johna Kerrija: „Vrlo sam zadovoljan što naši stručnjaci zajedno rade na istrazi terorističkog napada u Bostonu. Vrlo sam im zahvalan zbog toga“, rekao je on prvog dana svog posjeta Moskvi u svibnju.

Kako je uoči Cameronovog posjeta Sočiju izjavio glavni urednik časopisa „Nacionalna obrana“ Igor Korotčenko, neće biti nikakvo čudo ako i Velika Britanija u sadašnjoj situaciji odluči obnoviti suradnju s ruskim obavještajnim službama. Daljnja politizacija suradnje na ovom području mogla bi i Londonu nanijeti političku štetu.