Ruska opozicija u ''treperavom obliku''

Ruska opozicija je održala 6. svibnja miting posvećen prošlogodišnjm događajima – masovnim protestima na Bolotnom trgu, koji su završili u žestokim sukobima s policijom. Prema informacijama policije, na miting se okupilo oko osam tisuća ljudi. Procjene organizatora su nešto optimističnije – izjavili su da se okupilo oko 30 tisuća opozicionara. Također, razlikuju se i mišljenja o tome koje su mjesto u političkom krajoliku zauzeli protivnici režima u vremenu od posljednjih masovnih demonstracija.   

Opozicijsko koordinacijsko vijeće, struktura koja je nastala u rujnu prošle godine, bilo je organizator akcije. Njegovi članovi bili su izabrani glasovanjem putem internetskih biračkih mjesta.

Članovi Opozicijsko koordinacijskog vijeća (KV) zamislili su da ono postane organ koji će u cijelosti predstavljati rusku opoziciju. I upravo KV u ime opozicije mora voditi dijalog s vlastima.

U jednom nedavnom intervjuu Vladimir Putin je tijekom ''direktne veze'', koja se prenosila na vodećim ruskim telekanalima, rekao da je spreman na dijalog s opozicijom. ''No neki opozicijski djelatnici izbjegavaju taj dijalog'', istaknuo je Putin.

Tajnik predsjednika Dmitrij Peskov također je izjavio u intervjuu za državni informativni program Rusija 24 kako ne vidi mogućnost dijaloga s ruskom opozicijom, budući da je, prema njegovim riječima, ''nemoguće razgovarati s prazninom''.

Prema njegovom mišljenju, protivnici režima nemaju ni konstruktivni program, ni pravih lidera.

Otkad je KV osnovan njegovi članovi su uglavnom održavali regularne sjednice, gdje su raspravljali oko organizacijskih pitanja i izjava glede različitih djelatnosti  vlasti. Samo uski krug aktivista sudjelovao je u radu KV-a.

Prema mišljenju Borisa Kagarlickog, direktora Instituta za globalizaciju i društvene pokrete, samo osnivanje Opozicijskog koordinacijskog vijeća je simptom slijepe ulice u koju je dospio opozicijski pokret, koji je nastao na valu parlamentarnih izbora u 2011. godini. ''Lideri demonstracija su shvatili da započinju gubiti pristaše i da ne mogu donijeti nove ciljeve. Zato je i došlo do kampanje s Koordinacijskim vijećem'', smatra Kagarlicki.

Nesposobnost KV-a u oblikovanju jasnih ciljeva dovela je do toga da su se neki značajni opozicionari počeli od nje udaljavati. ''Zvijezda'' prošlogodišnjih opozicijskih mitinga Dmitrij Bikov, član KV-a i pjesnik, usredotočio se na publicističku i umjetničku djelatnost, koja je samo na indirektan način povezana s političkom borbom. Mnogi su vijest o udaji Ksenije Sobčak, članice KV-a i poznate voditeljice, prihvatili kao njezin samovoljni odlazak iz aktivnog političkog života.   

Dok su članovi KV-a vijećali, vlasti su aktivno pokušavale izdvojiti neke od najaktivnijih članova te sniziti njegov mogući utjecaj na društvo. Nekoliko opozicijskih lidera postali su osumnjičeni zbog kriminalnih radnji povezanih s njihovom političkom djelatnošću ili navodnih gospodarskih prekršaja. 

Točnije, u gradu Kirovu, glavnom gradu jedne od ruskih regija, vodi se sudski postupak protiv jednog od lidera opozicijskog pokreta Alekseja Navaljnog, osumnjičenog za prijevaru. Navaljni je postao poznat upravo zahvaljujući svojim otkrivanjem korupcijskih slučajeva u višim redovima vlasti.

Još jedan član KV-a, lijevi aktivist Sergej Udaljcov, trenutno sjedi u kućnom pritvoru pod optužbom da je primao novce od gruzinskih tajnih službi. Udaljcov također ne može biti politički aktivan.

Oleg Kašin, član KV-a i poznati novinar, priznaje da su u zadnje vrijeme mnogi opozicionari izgubili zanimanje za tu organizaciju. Međutim, bez obzira na svoj ''treperavi'' karakter, Kašin tvrdi da je KV i dalje opozicija. I upravo će KV, ako dođe do unutrašnje političke krize, biti u stanju započeti dijalog s vlastima, smatra opozicioner.

Prema mišljenju Kašina, Navaljni je i dalje najbolja osoba za takav dijalog. ''No posljednjih je mjeseci, na žalost, postalo jasno da on ulogu pravog političkog lidera osjeća kao teret. No možda će ga čitava stvar na sudu u Kirovu malo prodrmati'', govori Kašin.