Pametni gradovi

Mitsuo Nakamura: ''Današnja Moskva podsjeća na Tokio sedamdesetih godina''. Izvor: Getty Images / Fotobank.

Mitsuo Nakamura: ''Današnja Moskva podsjeća na Tokio sedamdesetih godina''. Izvor: Getty Images / Fotobank.

Život stanovnika velikog ruskog grada neumoljivo se pretvara u nesnosan: sve ima više automobila na cestama, gradske arterije nisu samo zagušene za vrijeme najvećeg prometa nego gotovo čitav dan. Je li situacija beznadna? Ma kakvi: sve se može promijeniti, treba samo mućnuti glavom!

Grad Sestroreck kraj Peterburga nekad se smatrao kolijevkom revolucionarne radničke klase – tamo je bila najveća u imperiji tvornica oružja, čiji su radnici često u 1917. godini dolazili u prijestolnicu kako bi organizirali redovnu eksproprijaciju. Izgleda da će nakon sto godina Sestroreck postati kolijevka nove revolucije, ali drugačije vrste – upravo ovdje japanski stručnjaci iz udruženja Smart City Planning i arhitektorskog ureda Nikken Sekkei (zajedno s ruskom tvrtkom za razvoj Sjevero-Zapad Invest) namjeravaju iz temelja izgraditi Novu obalu – prvi ruski ''pametan grad''.   

Prošli tjedan predsjednik kompanije Nikken Sekkei Mitsuo Nakamura boravio je u Moskvi kao dio delegacije najvišeg poslovnog kadra Japana, koja je pratila japanskog premijera Shinza Abea tijekom njegovog posjeta Rusiji.

U projektu Nova obala važno je upravo japansko iskustvo, jer u okolici Peterburga ima isto tako malo slobodne zemlje kao i u Japanu, ''pametan grad'' će se graditi na umjetnom otoku. Nova obala bit će prvi ruski mini-polis, koji će utjeloviti sve temeljne japanske principe i potrebe za suvremenom gradskom okolicom.

Preobrazba ruskih gradova u ''pametne mini-polise'' riješit će mnoštvo gradskih problema. 

''Današnja Moskva podsjeća na Tokio sedamdesetih godina'', govori Mitsuo Nakamura. ''Ovdje isto tako nema mjesta, stalno se osjeća prašina u zraku, grad je prljav, sve je isto kao što je bilo u Tokiju. I svi su mislili da se problemi velikog megapolisa ne mogu riješiti preko noći. Onda su gradske vlasti rekle: dat ćemo vam maleni dio grada s industrijskim postrojenjem, pokušajte ga preurediti. I nakon što se koncepcija ''pametnog grada'' pokazala kao dostojna povjerenja, vlasti u Tokiju izglasali su 1988. godine zakon o potpori policentričnog prostornog razvoja grada prema kojem su bili određeni glavni smjerovi odvođenja gradskih funkcija iz centra u predgrađa. I Tokio su počeli preuređivati, jedan dio grada za drugim...  

''Preobrazba ruskih gradova u ''pametne mini-polise'' riješit će mnoštvo gradskih problema'', uvjeren je Mitsuo Nakamura. ''Izgradnja informacijskih sustava omogućit će ujedinjavanje gradskih četvrti u ekosustave, što će olakšati raspodjelu komunalnih usluga između konkretnih kuća. Svaki stanovnik grada moći će voditi brigu o vlastitoj potrošnji energije, vode i korištenja drugih komunalnih usluga, uspoređivati ih s predviđenom prosječnom potrošnjom te smanjivati suvišno trošenje''.

Ono što je najvažnije za ruske građane svakako je rješavanje problema u gradskom prijevozu. Sve više provincijskih gradova, uz Moskvu i ostale milijunske gradove, ima velikih problema s zastojima u prometu. U nekim gradovima lokalne vlasti su čak sklonile tramvaj i trolejbus ne bi li raskrčile cestu za automobile, no to je samo otežalo čitavu situaciju: smanjenje javnog prometa prisililo je građane na aktivije korištenje vlastitih prijevoznih sredstava.

Veliki novci su izdvojeni tijekom posljednje dvije godine za rješavanje problema u prometu. 

Ne može se reći da moskovske vlasti ne rade sve kako bi Moskva jednog dana postala ''pametnim gradom''. Veliki novci su izdvojeni tijekom posljednje dvije godine za rješavanje problema u prometu. Sergej Sobjanin, gradonačelnik Moskve, pokrenuo je inicijativu izgradnje zasebnih prometnih traka na ključnim cestama, puštanja u pogon sustava automatiziranog rukovođenja prometa Start i ASUDD TTK (na Trećem prometnom prstenu). U Moskvi je postavljeno više od 750 foto i video kamera koje bilježe prometne prekršaje. Uskoro će pustiti ITS – inteligentni sustav rukovođenja prometnih bujica, koji već radi u velikim gradovima Europe i Azije. Velike nade se polažu i na GLONASS – oko 8 tisuća autobusa i trolejbusa opskrbit će se predajnicima, što će omogućiti da se stvori jedinstveni centar, koji će prikupljati sve informacije vezane za javni promet u prijestolnici.  

Doduše, japanski stručnjak za ''pametne gradove'' nije posebno oduševljen tim inovacijama.

''Ako se osvrnemo na japansko iskustvo'', govori Mitsuo Nakamura, ''onda treba priznati: nikakvi automatizirani sustavi rukovođenja ne bi mogli riješiti problem Tokija. Japansku prijestolnicu nije spasila elektronika nego, prije svega, cestovne petlje te široke magistrale, zahvaljujući kojima su gradske ustanove i uredi bili preseljeni na periferiju. No treba uvijek znati da je ostvarivanje programa izgradnje novih cesta jako dugačak proces. Tokiju je, naprimjer, za to trebalo više od 20 godina''.