Sadržajni odnosi Rusije i Slovenije
Ministar vanjskih poslova Rusije Sergej Lavrov posjetit će 3. svibnja Sloveniju. Što je zacrtano u programu posjeta?
U planu su susreti s predsjednikom Slovenije Borutom Pahorom i predsjednikom vlade Alenkom Bratušek, pregovori s zamjenikom predsjednika vlade, ministrom unutrašnjih poslova Karlom Erjavecom. Određeno je i potpisivanje niza bilateralnih dokumenata.
Predstojeći razgovori bit će nastavak povjerljivog i intenzivnog političkog dijaloga između Rusije i Slovenije, čija je najvažnija komponenta – regularni kontakti između visokih dužnosnika. Od vremena uspostavljanja međudržavnih odnosa u 1992. godini, možemo reći da ih oduvijek karakterizira nepromjenljiva prijateljska atmosfera i aktivan razvoj. Tijekom prošlih godina odnosi su dobili vrlo sadržajan partnerski karakter.
Uoči proslave Dana pobjede ministar će također sudjelovati u prikazivanju dokumentarnog filma Ruski bataljon, koji je posvećen našim građaninima, koji su se borili protiv fašizma na teritoriju Slovenije.
Oko kojih će se vanjskopolitičkih problema raspravljati tijekom pregovora?
Pretpostavlja se da će se svestrano razmotriti aktualna međunarodna pitanja, mogućnost produbljivanja rusko-slovenskih odnosa u različitim strukturama, prije svega, u Ujedinjenin narodima, a također i na europskim summitima. Slovenija, koja je član Europske unije i NATO-a, dosljedno istupa kao pristaša strateškog partnerstva tih organizacija s Rusijom. Tijekom razgovora u Ljubljani treba iscrpno progovoriti o pitanjima europske sigurnosti, vizne liberalizacije između Rusije i Europske unije, problemu implementacije Trećeg energetskog paketa Europske unije. Naravno, osvrnut ćemo se i na situaciju na Balkanu, prije svega, na Kosovu, Bosni i Hercegovini.
Kako se razvija bilateralno trgovačko-ekonomsko i investicijsko suradništvo?
Rusija je jedan od vodećih vanjskotrgovačkih partnera Slovenije. Slovenske tvrtke rade u više od 60 subjekata Ruske Federacije. Prema podacima ruske statistike, u 2012. godini bilateralni promet robe porastao je za 7,2% u odnosu na 2011. godinu. Ta se pozitivna tendencija nastavila i ove godine: u siječnju i veljaču rast rusko-slovenske trgovine je iznosio 7,8%. Naša aktualna zadaća je usavršavanje trgovačke strukture, prije svega, na račun povećanja udjela visokotehnološke produkcije u bilateralnim gospodarskim vezama.
Osnovni su dokumenti, koji određuju prioritete našeg trgovačko-ekonomskog suradništva, potpisani tijekom susreta predsjednika država u studenom 2010. godine u Moskvi. To su rusko-slovenska Deklaracija o suradništvu za modernizaciju i Program ostvarivanja međudržavnog memoranduma o važnim projektima radi širenja bilateralnog ekonomskog suradništva. Možemo reći da se zacrtani u njima zadaci uspješno ostvaruju.
Poseban značaj pridajemo širenju ruskog investicijskog prisustva u energetskom kompleksu Slovenije. Na tom području je jako važno ostvarivanje ključnog bilateralnog projekta – gradnja slovenskog dijela plinovoda Južni tok, koji nailazi na podršku slovenske vlade.
Što možete reći o rusko-slovenskim odnosima na području humanistike?
Zajednički slavenski korijeni, tradicijski dobri odnosi između naših naroda stvaraju jake temelje za bogate kulturno-humanističke i znanstveno-edukacijske razmjene. Podsjetimo da je u lipnju 2004. godine osnovan Međunarodni forum slavenskih kultura sa sjedištem u Ljubljani. To je nevladina organizacija, koja ujedinjuje značajne djelatnike kulture, znanosti, obrazovanja iz slavenskih država radi zbližavanja naroda, čuvanja zajedničkog kulturno-povjesnog nasljeđa.
Značajno mjesto u rusko-slovenskim odnosima zauzima memorijalna komponenta. U Rusiji cijene pažljiv odnos Slovenaca prema uspomeni na ruske i sovjetske vojnike, koji su sahranjeni na području Slovenije. Kao lijep primjer rusko-slovenskog prijateljstva svakako su susreti u memorijalnom centru Prvog svjetskog rata na prijevoju Vršič na kojima sudjeluju visoki dužnosnici i jedne i druge države.