Dogovor Rusije i EU-a oko gradnje zajedničkog energetskog tržišta do 2050. godine

Izvor: AP

Izvor: AP

Ipak problemi ustupanja jednakog pristupa plinskoj infrastukturi zasad nisu riješeni.

U petak su ministar energetike Aleksandar Novak i europski komesar za energetiku Günther H. Oettinger potpisali ''akcijski plan'' energetskog suradništva Rusije i Europske unije do 2050. godine. To je ''simbol dobrih energetskih odnosa'', prokomentirao je predstavnik Oettingera.

Strateški cilj je izgraditi do sredine 21. stoljeća ''paneuropsko energetsko prostranstvo'' s međusobnom infrastrukturom, otvorenim i konkurentnim tržištima, govori se u ''akcijskom planu''. Do 2050. godine Rusija mora približiti energetsko zakonodavstvo, spojiti energetske sustave i tržišta električne energije, otkloniti barijere u naftnom sektoru.    

Najopsežiji dio dokumenta je posvećen trgovinom plinom. 70% posto plina iz Rusije odlazi na Europu. ''Plan'' propisuje Europskoj uniji da informira Rusiju o izmjeni potražnje za plin i mjerama sniženja korištenja ugljikovodika.

Glavni problem u energetskim odnosima s Europskom unijom je Treći energetski paket. Jedan od njegovih glavnih principa je ustupanje jednakog pristupa infrastrukturi. Dostavljač mora prodati prijevozna postrojenja, predati ih na upravljanje neovisnom operateru ili garantirati drugim igračima pristup u 50% postrojenja. Predstavnik Gazproma nije komentirao ''akcijski plan''.

Europa se nada da će Rusija izaći u susret, objašnjava izvor blizak europskoj delegaciji: rusko energetsko tržište mora biti otvorenije. To je utvrđeno i u ''akcijskom planu'': Europska unija je ''zainteresirana za to da sektor traženja i dobivanja plina radi u međunarodnoj konkurentskoj sredini''.

Rusija želi dobiti poseban status za projekte Gazproma – Sjeverni tok s krakovima NEL i OPAL i još neizgrađenog Južnog toka. Cjevovod, koji prolazi kroz dvije ili više država, može polagati prava na status iznimke, govorila je predstavnica europskog komesara za energetiku Nicole Bockstaller, dogovoriti se o njima moguće je na bilateralnoj osnovi, no država – članica Europske unije – mora uskladiti odstupanja s Europskom komisijom. Iznimka je već napravljenja u slučaju OPALA, koji ujedinjuje Njemačku s Češkom: Gazprom može koristiti više od 50% postrojenja, ako najmanje 3 milijarde kvadratih metara bude dostavljeno na češko tržište. NEL se već u potpunosti nalazi u Saveznoj Republici Njemačkoj.

Rusija je predlagala da Sjeverni i Južni tok dobiju status ''projekata međusobnog interesa'' – to će osigurati Gazpromu monopol da će ih snabdijevati plinom. Treći paket je zakonodavstvo Europske unije, Rusija može samo na bilateralnoj osnovi raspravljati oko pojedinačnih aspekata ''unutar granica fleksibilnosti'', a koje su predviđene zakonom, primjećuje izvor koji je blizak europskoj delegaciji.

Energetski dijalog između Rusije i Europske unije došao je u bezizlazan položaj i to potvrđuje ''plan'', govori direktor Fonda nacionalne energetske bezopasnosti Konstantin Simonov: on ne nameće obaveze, a stvarne radnje proturječe deklaracijama – sredinom ožujka Europska komisija je odbila da unese Južni tok u popis prioritetnih projekata. Moguće zbliženje reguliranja za Europsku uniju znači ukidanje monopola Gazproma na izvoz, a to se ne može očekivati, zaključuje on.