Rusija i Čile počinju suradnju uz dobro vino

Čile sada kao izvoznik vina u Rusiji zauzima 7. mjesto, iza Francuske, Španjolske, Italije, Bugarske, Njemačke i Moldavije.Izvor: AFP/East News.

Čile sada kao izvoznik vina u Rusiji zauzima 7. mjesto, iza Francuske, Španjolske, Italije, Bugarske, Njemačke i Moldavije.Izvor: AFP/East News.

Banke Rusije i Čilea počele su podržavati bilateralnu trgovinu. Čileansko vino je prva roba za koju je otvoren akreditiv i ono postaje izuzetno popularno u Rusiji. S njim se otvaraju i velike perspektive šire suradnje.

Između Moskve i Santiaga, prijestolnice Čilea, postoji velika razlika u vremenu, ali to neće biti smetnja za razvoj bilateralnih trgovinskih odnosa, uvjerena je Viktorija Jermakova, viši potpredsjednik banke „Interkomerc“. Njezina banka je prva ruska financijska institucija koja surađuje neposredno s čileanskim kolegama. Banka je u ožujku dobila od čileanske financijske institucije Banco de Credito e Inversiones (BCI) limit za neposredno financiranje trgovine.

Otvaranje akreditiva kod čileanske banke omogućit će 'Interkomercu' da stekne pozitivno iskustvo u suradnji i prebroditi barijeru nepovjerenja između ruskih i latinoameričkih banaka, što će poslužiti kao stimulans za rad s drugim zemljama Latinske Amerike.

Viktorija Jermakova, viši podpredsjednik banke „Interkomerc“

„Realizaciji krupnih bilateralnih projekata smeta slaba suradnja između banaka, ali mi smo uvjereni da će razvoj trgovinskog financiranja doprinijeti poboljšanju situacije. Otvaranje akreditiva kod čileanske banke omogućit će 'Interkomercu' da stekne pozitivno iskustvo u suradnji i prebrodi barijeru nepovjerenja između ruskih i latinoameričkih banaka, što će poslužiti kao stimulans za rad s drugim zemljama Latinske Amerike“, izjavila je ona za „Ruski vjesnik“.

Rusija izvozi u Čile mineralno gnojivo, instrumente za bušenje i valjani metal, a uvozi uglavnom poljoprivredne proizvode, među kojima posebno mjesto zauzima čileansko vino. Kako je priopćila Jermakova, klijent ruske banke je u okviru otvorenog akreditiva kupovao od čileanske ugovorne strane upravo tu robu. Čileansko vino pokriva značajan postotak u segmentu jeftinijih vina na ruskom tržištu alkoholnih pića. Čileanski proizvođači su 1995. počeli izvoziti vino u Rusiju, a 2010. su njihovi proizvodi pokrivali 6,18% ruskog tržišta flaširanog vina, ne računajući vermut. To je omogućilo dalekoj latinoameričkoj zemlji da kao izvoznik vina u Rusiju zauzme 7. mjesto iza Francuske, Španjolske, Italije, Bugarske, Njemačke i Moldavije.

Ove godine se rusko tržište malo uzburkalo zbog mogućnosti da se na njemu ponovo pojavi gruzijsko vino, koje iz više razloga dugo nije moglo doći do ruskog kupca. Doduše, zasada nije jasno koje će se marke gruzijskog vina pojaviti u Rusiji, ali je očigledno da će najprije krenuti uvoz jeftinijih vrsta vina. Međutim, po mišljenju Leonida Popoviča, predsjednika Saveza vinogradara i vinara Rusije, gruzijska vina se sada neće lako moći popeti na prepune police ruskih dućana, jer su na njima prisutni proizvodi iz gotovo svih zemalja svijeta koje proizvode vino, tako da će biti vrlo teško vratiti se na rusko tržište u nekadašnjem obimu. Što se čileanskih vina tiče, pojednostavljenje bankarskih operacija između Rusije i Čilea može biti jedan od glavnih aduta koji će omogućiti čileanskim proizvođačima da zadrže svoj udio na ruskom tržištu.

Potencijal razvoja ekonomske i trgovinske suradnje između Rusije i Čilea je ogroman, uvjerena je Jermakova. Čileanska strana smatra da su perspektive izvoza namirnica i poljoprivrednih proizvoda na rusko tržište prilično velike, a Rusija sagledava da je ta roba jak konkurent, ali zahvaljujući kvaliteti, a ne državnim subvencijama ili dotacijama, kao što to često biva u slučaju s agrarnim proizvodima iz SAD-a i Europe. Prije godinu dana, na sastanku Međuvladine rusko-čileanske komisije za trgovinu i ekonomsku suradnju u Santiagu, strane su odredile najvažnije pravce te suradnje: inovacije, korištenje svemira u miroljubive svrhe, borba protiv šumskih požara, drvna industrija i dr. Tijekom susreta istaknuta je perspektiva povećanja obima trgovine proizvoda biljnog porijekla, jer Čile ima mogućnost da u Rusiju izvozi veće količine voća, a Rusija bi teoretski mogla slati u Čile žito kada dobro rodi.

Čileanska roba je jak konkurent zahvaljujući kvaliteti, a ne državnim subvencijama ili dotacijama, kao što to često biva u slučaju s agrarnim proizvodima iz SAD i Evrope.

„Jedan od razloga za nedovoljno korištenje potencijala između naših zemalja je prilično banalan: mi slabo poznajemo jedni druge. Čile ne poznaje dobro Rusiju, i Rusija ne poznaje dobro Čile“, kaže Jermakova. Po njezinom mišljenju, upravo suradnja u području financiranja trgovine omogućit će da se stekne iskustvo u sferi međubankarske suradnje, da se prebrodi barijera nepovjerenja i pokrene suradnja u velikim projektima. Uz to, Čile bi preko Rusije mogao osvajati i tržišta Carinske unije u Srednjoj Aziji, a Rusija bi mogla iskoristiti Čile kao odskočnu dasku za proširenje svojih ekonomskih veza u Latinskoj Americi.

Čileansko vino pokriva značajan postotak u segmentu jeftinijih vina na ruskom tržištu alkoholnih pića. Čileanski proizvođači su 1995. počeli izvoziti vino u Rusiju, a 2010. su njihovi proizvodi pokrivali 6,18% ruskog tržišta flaširanog vina, ne računajući vermut.

Danas Čile nastavlja realizirati koncept „Čile kao zemlja-platforma“. Ta koncepcija je formulirana krajem 2002. i predviđa stvaranje povoljnih uvjeta za investiranje i dovođenje stranih investitora koji su zainteresirani da čileansku infrastrukturu iskoriste kao „poligon“ za kasnije širenje u druge zemlje regije. Pored toga, Čile je asocirani član Južnoameričke trgovinske grupe (MERCOSUR) na čijem teritoriju živi 55,3% stanovništva zemalja Latinske Amerike i Karipskog bazena.

„Interkomerc“ će se dogovarati i s bankama iz drugih zemalja Latinske Amerike. „Zajednički rad Komercijalne banke ‘Interkomerc’ (DOO) i čileanske banke Banco de Credito e Inversiones (Bci) svakako predstavlja početak suradnje između naše banke i latinoameričkih banaka u cjelini. Klijenti ovih banaka imaju sve veće potrebe za uvozom poljoprivrednih proizvoda iz Rusije i izvozom svojih industrijskih proizvoda, naročito proizvoda visoke tehnologije. Neophodno je da naša banka pravovremeno i kvalitetno opslužuje taj promet robe i, naravno, da sklapa slične ugovore ne samo s bankama Čilea, nego i s drugim bankama iz zemalja Latinske Amerike“, izjavila je Jermakova.