Rusija i Kina: gotovo poput saveza

Unatoč tome što je popis sporazuma u ekonomskoj sferi poprilično velik, posjet kineskog predsjednika Shi Cinpinga Rusiji bio je prvenstveno političkog karaktera. Predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin prošlog je ljeta, ubrzo nakon svoje inauguracije, posjetio Peking, a odmah nakon što je Shi Cinping postao predsjednik Kine, došao je u Moskvu.

Uzajamno priznavanje prvostupanjske važnosti bilateralnih odnosa više je nego očigledno. Kao dokaz, dovoljno je navesti samo jedan fragment zajedničke izjave poslije pregovora održanih 22-24. ožujka u Moskvi: „Strane će odlučno podržavati jedna drugu u pitanjima koja se tiču njihovih ključnih interesa, između ostalog i u pitanjima osiguranja suvereniteta, teritorijalnog integriteta i sigurnosti“.

Razvijajući ovu tezu, kineski lider u svome govoru je pred studentima Moskovskog državnog sveučilišta međunarodnih odnosa izjavio: „Kina i Rusija trebaju pojačati stratešku suradnju na međunarodnoj sceni“.

Peking je očito ozbiljno zabrinut zbog toga što je Washington počeo jačati svoju grupaciju u Azijsko-pacifičkoj regiji u sklopu realizacije doktrinarnih izjava danih prije godinu dana. „Povratak“ SAD-a u Pacifičku regiju podudara se s naglim zaoštravanjem teritorijalnih sporova između Kine i Japana, Filipina, Vijetnama i Bruneja, kao i s očekivanim intenziviranjem razgovora o kineskoj prijetnji, ne samo vojnoj, nego i ekonomskoj, energetskoj i ekološkoj. U takvim okolnostima, Kini je potreban, ako ne saveznik, onda barem partner i istomišljenik, a objektivno gledano, Rusija to i jest.

Rusija je i sama vojno i strateški zainteresirana za učvršćivanje veza s Kinom, prije svega u području proturaketne obrane. Pri susretu Shi Cinpinga i ministra obrane Rusije, Sergeja Šojgua, „istaknuta je zajednička zabrinutost dvaju zemalja u vezi s problemom proturaketne obrane“ i „izražen je stav o neophodnom nastavljanju razgovora na tu temu“, priopćio je novinarima zamjenik ministra obrane, Anatolij Antonov.

Rusija, Indija, Kina i svjetski poredak
Do 2020. Ru­si­ja, In­di­ja i Ki­na mo­gle zauzeti tri od pet prvih mjesta na listi najjačih svjetskih ekonomija. Tri velike ekonomije u snažnom zamahu imaju ogroman potencijal zajedno utjecati na donošenje odluka na globalnoj razini. Ipak, da bi se ovaj potencijal realizirao do maksimuma, potrebno je poduzeti neke dodatne korake.

Ipak, Moskva, po svemu sudeći, predlaže održavanje ravnoteže između političke suradnje na svjetskoj sceni i ekonomskih veza u bilateralnim odnosima. Otvarajući susret u Kremlju, Putin je istaknuo da je u cilju očuvanja dinamike strateškog partnerstva „neophodno koncentrirati snage na najvažnije pravce“. „Jedan od tih pravaca neposredno odražava životne interese naših građana, a taj pravac je razvoj ekonomskih veza“, rekao je.

Kina je vrlo važan trgovački partner Rusije. Udio Kine u ruskoj vanjskoj trgovini u 2012. godini iznosio je 10,5%. Obujam izravnih kineskih investicija u ekonomiju Rusije zabilježio je rast od preko 50% i iznosi 4,4 milijarde dolara, dok obujam ruskih investicija u Kini iznosi preko jedne milijarde. Dvije zemlje planiraju da vrijednost uzajamne robne razmjene do 2015. prijeđe prag od 100 milijardi dolara, a da se 2020. dostigne 150 milijardi dolara.

Ove vrijednosti dostignut će se, između ostalog, i zahvaljujući tome što je tijekom posjeta kineskog lidera Moskvi potpisano preko 30 sporazuma vezanih za razne sfere. Najprije je potpisan memorandum o poticanju investiranja u infrastrukturne projekte na Dalekom istoku. Među najvažnije spadaju sporazumi o povećanju isporuke ruske nafte i plina Kini i izgradnji novih linija plinovoda u južnom pravcu.

Pored toga, na marginama summita potpisan je i dugo očekivani memorandum o isporukama plina Narodnoj Republici Kini. Pregovori su bili vrlo teški i trajali su skoro deset godina jer strane nisu mogle uskladiti formulu izračunavanja cijene plina.

„Potpisani dokument predstavlja osnovu za 30-godišnji ugovor o isporuci plina iz Rusije u Narodnu Republiku Kinu“, istaknuo je šef „Gazproma“, Aleksej Miller.

I naposljetku, Kina i Rusija potpisale su sporazume o isporuci 24 ruska lovačka zrakoplova Su-35 i zajedničku izgradnju četiri dizel podmornice klase „Lada“ za potrebe Kine, priopćila je u ponedjeljak središnja kineska televizija.

„To je, u posljednjih deset godina, prvi slučaj da Kina kupuje važne sustave naoružanja od Rusije“, istaknuto je u priopćenju.

I vojnotehnička suradnja i trgovina naftom i plinom i investiranje u Sibir – sve su to u srži politički projekti, ne samo zato što su grandiozni, nego i zbog činjenice da se ispod političke suradnje stvara, točnije učvršćuje se, „sigurnosna mreža“, kakva ne postoji, recimo, u rusko-američkim odnosima.

Ipak, službeni savez s Kinom za Rusiju ne predstavlja prioritet. Ne radi se čak ni o tome da Moskva zazire od reakcije iz inozemstva. Moskva je uvjerena, i o tome svjedoči Koncept vanjske politike, koji je usvojen prije mjesec dana, da je srž međunarodnih procesa vezana uz policentričnost međunarodnog sustava. Tu nema mjesta za bilateralne saveze i „osovine“ 20. stoljeća. Ono što se traži jest kolektivno vodstvo vodećih država svijeta. To je, prije svega, djelovanje neformalnih struktura bez ustava i stalne administracije kao što su „Dvadesetorica“, BRICS (Brazil, Rusija, Indija, Kina, Južnoafrička Republika), „Osmorka“ i dr.

Simbolično je da po završetku razgovora u Moskvi, vođe Rusije i Kine odlaze u Južnoafričku Republiku na summit BRICS-a različitim zrakoplovima.