Rusija i Kina: gotovo poput saveza

Fotografija: Konstantin Zavražin.

Fotografija: Konstantin Zavražin.

Upravo završen posjet novog lidera Kine Rusiji pokazao je da Moskva i Peking postaju najbliži saveznici. Uzajamno priznavanje prvostupanjske važnosti bilateralnih odnosa više je nego očigledno.

Unatoč tome što je popis sporazuma u ekonomskoj sferi poprilično velik, posjet kineskog predsjednika Shi Cinpinga Rusiji bio je prvenstveno političkog karaktera. Predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin prošlog je ljeta, ubrzo nakon svoje inauguracije, posjetio Peking, a odmah nakon što je Shi Cinping postao predsjednik Kine, došao je u Moskvu.

Uzajamno priznavanje prvostupanjske važnosti bilateralnih odnosa više je nego očigledno. Kao dokaz, dovoljno je navesti samo jedan fragment zajedničke izjave poslije pregovora održanih 22-24. ožujka u Moskvi: „Strane će odlučno podržavati jedna drugu u pitanjima koja se tiču njihovih ključnih interesa, između ostalog i u pitanjima osiguranja suvereniteta, teritorijalnog integriteta i sigurnosti“.

Razvijajući ovu tezu, kineski lider u svome govoru je pred studentima Moskovskog državnog sveučilišta međunarodnih odnosa izjavio: „Kina i Rusija trebaju pojačati stratešku suradnju na međunarodnoj sceni“.

Peking je očito ozbiljno zabrinut zbog toga što je Washington počeo jačati svoju grupaciju u Azijsko-pacifičkoj regiji u sklopu realizacije doktrinarnih izjava danih prije godinu dana. „Povratak“ SAD-a u Pacifičku regiju podudara se s naglim zaoštravanjem teritorijalnih sporova između Kine i Japana, Filipina, Vijetnama i Bruneja, kao i s očekivanim intenziviranjem razgovora o kineskoj prijetnji, ne samo vojnoj, nego i ekonomskoj, energetskoj i ekološkoj. U takvim okolnostima, Kini je potreban, ako ne saveznik, onda barem partner i istomišljenik, a objektivno gledano, Rusija to i jest.

Rusija je i sama vojno i strateški zainteresirana za učvršćivanje veza s Kinom, prije svega u području proturaketne obrane. Pri susretu Shi Cinpinga i ministra obrane Rusije, Sergeja Šojgua, „istaknuta je zajednička zabrinutost dvaju zemalja u vezi s problemom proturaketne obrane“ i „izražen je stav o neophodnom nastavljanju razgovora na tu temu“, priopćio je novinarima zamjenik ministra obrane, Anatolij Antonov.

Ipak, Moskva, po svemu sudeći, predlaže održavanje ravnoteže između političke suradnje na svjetskoj sceni i ekonomskih veza u bilateralnim odnosima. Otvarajući susret u Kremlju, Putin je istaknuo da je u cilju očuvanja dinamike strateškog partnerstva „neophodno koncentrirati snage na najvažnije pravce“. „Jedan od tih pravaca neposredno odražava životne interese naših građana, a taj pravac je razvoj ekonomskih veza“, rekao je.

Kina je vrlo važan trgovački partner Rusije. Udio Kine u ruskoj vanjskoj trgovini u 2012. godini iznosio je 10,5%. Obujam izravnih kineskih investicija u ekonomiju Rusije zabilježio je rast od preko 50% i iznosi 4,4 milijarde dolara, dok obujam ruskih investicija u Kini iznosi preko jedne milijarde. Dvije zemlje planiraju da vrijednost uzajamne robne razmjene do 2015. prijeđe prag od 100 milijardi dolara, a da se 2020. dostigne 150 milijardi dolara.

Ove vrijednosti dostignut će se, između ostalog, i zahvaljujući tome što je tijekom posjeta kineskog lidera Moskvi potpisano preko 30 sporazuma vezanih za razne sfere. Najprije je potpisan memorandum o poticanju investiranja u infrastrukturne projekte na Dalekom istoku. Među najvažnije spadaju sporazumi o povećanju isporuke ruske nafte i plina Kini i izgradnji novih linija plinovoda u južnom pravcu.

Pored toga, na marginama summita potpisan je i dugo očekivani memorandum o isporukama plina Narodnoj Republici Kini. Pregovori su bili vrlo teški i trajali su skoro deset godina jer strane nisu mogle uskladiti formulu izračunavanja cijene plina.

„Potpisani dokument predstavlja osnovu za 30-godišnji ugovor o isporuci plina iz Rusije u Narodnu Republiku Kinu“, istaknuo je šef „Gazproma“, Aleksej Miller.

I naposljetku, Kina i Rusija potpisale su sporazume o isporuci 24 ruska lovačka zrakoplova Su-35 i zajedničku izgradnju četiri dizel podmornice klase „Lada“ za potrebe Kine, priopćila je u ponedjeljak središnja kineska televizija.

„To je, u posljednjih deset godina, prvi slučaj da Kina kupuje važne sustave naoružanja od Rusije“, istaknuto je u priopćenju.

I vojnotehnička suradnja i trgovina naftom i plinom i investiranje u Sibir – sve su to u srži politički projekti, ne samo zato što su grandiozni, nego i zbog činjenice da se ispod političke suradnje stvara, točnije učvršćuje se, „sigurnosna mreža“, kakva ne postoji, recimo, u rusko-američkim odnosima.

Ipak, službeni savez s Kinom za Rusiju ne predstavlja prioritet. Ne radi se čak ni o tome da Moskva zazire od reakcije iz inozemstva. Moskva je uvjerena, i o tome svjedoči Koncept vanjske politike, koji je usvojen prije mjesec dana, da je srž međunarodnih procesa vezana uz policentričnost međunarodnog sustava. Tu nema mjesta za bilateralne saveze i „osovine“ 20. stoljeća. Ono što se traži jest kolektivno vodstvo vodećih država svijeta. To je, prije svega, djelovanje neformalnih struktura bez ustava i stalne administracije kao što su „Dvadesetorica“, BRICS (Brazil, Rusija, Indija, Kina, Južnoafrička Republika), „Osmorka“ i dr.

Simbolično je da po završetku razgovora u Moskvi, vođe Rusije i Kine odlaze u Južnoafričku Republiku na summit BRICS-a različitim zrakoplovima.