Kuda ide Korejski poluotok?

Lider Sjeverne Koreje Kim Džong Un s vojnim službenicima u vojnoj bazi na otočiću Mu, najjužnijoj točki jugozapadnog sektora granice s Južnom Korejom. Izvor: AP.

Lider Sjeverne Koreje Kim Džong Un s vojnim službenicima u vojnoj bazi na otočiću Mu, najjužnijoj točki jugozapadnog sektora granice s Južnom Korejom. Izvor: AP.

Nuklearne probe koje je Sjeverna Koreja izvršila vrlo blizu granice s Rusijom su, po mišljenju stručnjaka, stavile križ na režim neširenja nuklearnog oružja. Pjongjang je, makar i samo formalno, dao sebi isti status koji ima Washington, i on se neće dobrovoljno odreći svoga dostignuća.

Vijeće sigurnosti UN-a jednoglasno je osudio sjevernokorejske raketne i nuklearne probe i time pojačao međunarodnu izolaciju Pjongjanga. Ipak, zasada nitko ne iznosi prijedloge koji bi realno omogućili rasplitanje sjevrnokorejskog čvora.

Vijeće sigurnosti UN-a je 7. ožujka uveo nove sankcije protiv Demokratske Narodne Republike Koreje (DNRK). Između ostalog, zemljama UN-a je naloženo da ne dozvoljavaju prelijetanje preko svoga teritorija zrakoplovima za koje se pretpostavlja da nose zabranjeni teret.

Pored toga, svi sjevernokorejski brodovi koji plove kroz teritorijalne vode zemalja UN-a i za koje se pretpostavlja da nose zabranjeni teret moraju biti pretreseni, a u slučaju odbijanja pretresa mora im biti zabranjen ulazak u luku.

Telefonskih poziva iz Washingtona zasada neće biti. Umjesto toga će biti, točnije već su počeli sveobuhvatni manevri oružanih snaga SAD-a i Južne Koreje.

Dokument obvezuje članice UN da ne dozvoljavaju bankarske transakcije, kao ni prenošenje velikih suma gotovine u Sjevernu Koreju. Zabranjuje se stvaranje mješovitih financijskih kompanija i otvaranje predstavništava sjevernokorejskih banaka.

Također, predviđa se zabrana izvoza u Sjevernu Koreju nakita, dragog i poludragog kamenja, jahti, luksuznih i sportskih automobila, što pomalo djeluje kao ruganje sjevernokorejskoj eliti, koja od međunarodne zajednice neprekidno traži humanitarnu pomoć za stanovništvo svoje zemlje.

„Poslije usvajanja ove rezolucije DNRK će postati meta jednog od najstrožih paketa sankcija koje je donijela UN. Ove sankcije su izuzetno sveobuhvatne“, izjavila je ambasadorica SAD-a u UN-u Susan Rice.

Pa ipak, te sankcije ne rješavaju problem sjevernokorejskog atoma.

Naime, Sjeverna Koreja je 12. veljače izvela podzemnu nuklearnu probu i eksperti pretpostavljaju da ovoga puta, za razliku od dvije prethodne probe, nije korišten samo eksploziv, nego nuklearna bojna glava koja se može montirati na balističke rakete. Korejci odavno imaju rakete, a u siječnju su uspješno lansirali u orbitu umjetni satelit. DNRK je, očigledno, ovladala i tehnologijom interkontinentalnih balističkih raketa.

Pjongjang je sasvim jasno stavio do znanja da neće razmatrati denuklearizaciju, da je Sjeverna Koreja zemlja s nuklearnim naoružanjem i da će takva ostati sve do potpune denuklearizacije u cijelom svijetu.

Georgij Toloraja, direktor korejskih programa Instituta za ekonomiju RAN

Tako je stavljen još jedan križ na režim neširenja nuklearnog oružja i raketnih tehnologija, a upravo taj režim bio je temelj vanjske politike SAD-a. Pjongjang je, makar i samo formalno, dao sebi isti status koji ima Washington, i on se neće dobrovoljno odreći svoga dostignuća.

Apeli UN-a da se poštuje Sporazum o neširenju nuklearnog oružja i da se obnove takozvani „šestostrani pregovori“ o denuklearizaciji Korejskog poluotoka u Vijeću sigurnosti su postali već uobičajena mantra, a za Sjevernu Koreju su to samo prazne riječi.

Sjeverna Koreja, kao što se vidi iz priopćenja njezinog Ministarstva vanjskih poslova, objavljenog krajem siječnja, poslije lansiranja satelita, kategorički odbija voditi pregovore o svom nuklearnom programu. Ti pregovori su sa promjenljivim uspjehom vođeni tijekom proteklih 10 godina, ali su 2009. zamrznuti. Sada je „denuklearizacija Korejskog poluotoka nemoguća“, tvrdi sjevernokorejski vanjskopolitički resor.

„Pjongjang je sasvim jasno stavio do znanja da neće razmatrati denuklearizaciju, da je Sjeverna Koreja zemlja s nuklearnim naoružanjem i da će takva ostati sve do potpune denuklearizacije u cijelom svijetu, što se u bližoj budućnosti ne očekuje. To je realnost od koje treba polaziti“, smatra Georgij Toloraja, direktor korejskih programa Instituta za ekonomiju Ruske akademije znanosti.

Sjeverna Koreja je 12. veljače izvela podzemnu nuklearnu probu i stručnjaci pretpostavljaju da ovoga puta, za razliku od dvije prethodne probe, nije korišten samo eksploziv, nego nuklearna bojna glava koja se može montirati na balističke rakete.

To, međutim, ne znači da DNRK ne želi voditi pregovore. Želi. Ali samo sa SAD, od kojih zahtjeva službene garancije sigurnosti Sjeverne Koreje. Ne zaboravimo da Korejski rat, u kome su SAD ratovale protiv DNRK, formalno nije okončan, i evo već 60 godina je na snazi samo sporazum o prekidu vatre.

Upravo na tu okolnost je aludiralo sjevernokorejsko rukovodstvo kada je preko američkog košarkaša Denisa Rodmana, za vrijeme njegovog gostovanja u Pjongjangu, ponovno predložilo početak direktnih pregovora. „Mislim da on ne srlja u rat sa SAD-om. On od Obame hoće samo jedan telefonski razgovor“, izjavio je poznati košarkaš NBA nakon što se upoznao s mladim sjevernokorejskim liderom.

Bijela kuća je suzdržano reagirala na tu ideju. Glasnogovornik Bijele kuće Jay Carney izjavio je da „SAD imaju direktne kanale za vezu s DNKR. Mi želimo pozvati lidere Sjeverne Koreje da poslušaju Obamu i ispune svoje međunarodne obaveze“.

Telefonskih poziva zasada neće biti. Umjesto toga će biti, točnije već su počeli sveobuhvatni manevri oružanih snaga SAD-a i Južne Koreje.

Stavljen je još jedan križ na režim neširenja nuklearnog oružja i raketnih tehnologija, a upravo taj režim bio je temelj vanjske politike SAD-a. Pjongjang je, makar i samo formalno, dao sebi isti status koji ima Washington, i on se neće dobrovoljno odreći svoga dostignuća.

Sa Sjevera je brzo uslijedio odgovor. Sjeverna Koreja je izjavila da zadržava pravo da u slučaju potrebe izvrši preventivni nuklearni udar. Pored toga, „DNKR poništava sve sporazume o nenapadanju koji su postignuti između Sjevera i Juga. DNKR također zatvara kanale za vezu između Sjevera i Juga na graničnom punktu Panmundžom“, navodi se u priopćenju Komisije DNKR za mirno ujedinjenje domovine. Centralna informativna agencija Koreje precizira da se poništavaju „svi sporazumi o nenapadanju“, poništava se i „zajednička izjava [sudionika šestostranih pregovora o nuklearnom problemu Koreje] o denuklearizaciji Korejskog poluotoka, koja sada predstavlja obični list papira“, a također se „prekida linija izravne veze između Sjevera i Juga u Panmundžomu“.

Djeluje da je situacija vrlo ozbiljna, ali prije će biti da je to samo priprema za razradu novog pregovaračkog mehanizma, iako se u tu svrhu koriste prilično riskantne metode.

Aleksandar Voroncov, šef Odjela za Koreju i Mongoliju na Institutu za orijentalistiku Ruske akademije znanosti, skreće pažnju na nagli rast napetosti na Korejskom poluotoku: „Bilo bi suviše kratkovido zanemarivati tako alarmantnu situaciju. Ujedno, nije dobro ni previše paničariti i doslovno shvaćati sve izjave i prijetnje. Točno je da sada strane razmjenjuju oštre izjave i koriste ratobornu retoriku. Ali zasada je to još uvijek samo retorika. Iako, iza svih tih demarša svakako se kriju i ozbiljni motivi koji imaju tendenciju daljnjeg zaoštravanja.“