U iščekivanju katastrofa

Rusko Ministarstvo za izvanredne situacije, bez obzira na neobično hladni ožujak, objavilo je zastrašujući rad. Prema njemu, temperatura na Arktiku se do kraja 21. stoljeća može podići za 7 stupnjeva. To znači da će se početi topiti led, podizati razina vode u svjetskim morima, a u zoni potapanja naći će se otočja i priobalni teritoriji mnogih država. Međutim, čovječanstvu ne prijeti samo potop, klimatske promjene uvećat će broj tehnoloških i prirodnih katastrofa.

Stručnjaci nas već više godina plaše katastrofalnim posljedicama promjene klime na Zemlji. Nažalost, dio prognoza se ostvaruje. Nepravilnih prirodnih pojava sve je više, kaže koordinator programa Klima i energetika Svjetskog prirodnog fonda Rusije Aleksej Kokorin:

Ministarstvo i svi slični resori drugih zemalja uvijek nas plaše. Međutim, to da će se za 7 stupnjeva promijeniti temperatura na Arktiku do kraja stoljeća, to je prosječna, umjerena prognoza. Promjene klime u tom području bit će i po srednjoj temperaturi i po drugim parametrima mnogo jače nego u tropskim predjelima. Problem povećanja temperature bit će aktualan zimi. Kakva je razlika u temperaturi od minus 45 ili minus 30? Međutim, ne radi se samo o temperaturi, već o broju nepravilnih meteoroloških pojava.

Jasno je da će neugodnosti zbog podizanja razine vode u svjetskim morima pogoditi otočne države. Iako, nitko nije osiguran od prirodnih anomalija. Već postoje pretpostavke znanstvenika da će njihova učestalost biti veća kako se krećemo od ekvatora ka polovima. To znači da će u Rusiji takvih anomalija biti sve više. Zasada, prerano je govoriti o tome hoće li Rusija biti zajedno s njima dovedena na granicu opstanka, smatra vodeća stručnjakinja centra Fobos Jelena Vososjuk:

Nije sve tako strašno. Između ostalog, ako se govori o aktualnom proljeću, dugotrajna zima u Rusiji prijeti kompliciranjem situacije samo iz perspektive proljetnog otapanja. Ono može biti kratkotrajno i poprilično intenzivno sa svim negativnim posljedicama.

Klimatska neravnoteža i povećanje temperature ne prijete samo povećanjem nepravilnih prirodnih pojava. Mijenjaju se staništa životinja i biljaka, kaže stručnjak Svjetskog prirodnog fonda Rusije Aleksej Kokorin:

Ne treba misliti da će nam doći lavovi iz Afrike. Ništa slično neće se dogoditi. Doći će krpelj koji izaziva encefalitis jer on sada bolje zimuje. Ili tvrdokrilac koji uništava koru drveta. Ovih šumskih štetočina sve je više. Isti taj svinjski korov na koji smo odavno navikli u Moskvi sada se kreće prema Kareliji i Murmanskoj oblasti. Situacija sa šumskim štetočinama u Podmoskovlju je alarmantna. Prema nekim procjenama, veliki dio šuma u Podmoskovlju osuđen je na propast.

Problemi ne čekaju samo na kopnu, već i u vodi, kaže Vjačeslav Dubinjin, profesor biološkog fakulteta Moskovskog državnog sveučilišta:

Problemi se pojavljuju s morskom faunom, s meduzama koje dolaze na sjever za planktonima iz južnih mora. Pojavljuju se problemi s hranom za ribe, odumiru iskonski oblici i zamjenjuju ih došljaci iz južnih voda.

Jedan od posljednjih uznemirujućih primjera koji je naveo znanstvenike na oprez je to što je u Jadranskom moru ulovljena jedna od najotrovnijih riba na svijetu — fuga. Njezino stanište su tople tihooceanske vode. Fuga sadrži smrtonosnu dozu tetrodotoksina. U jednoj ribi dovoljno je otrova da ubije 50 ljudi.