Rusija i Latinska Amerika su „prirodni saveznici“

Latinoamerički pravac važan je samostalni vektor ruske vanjske politike. Samo u protekle dvije godine održano je 10 summita i više od 30 susreta visoke razine. Na fotografiji: zastave Rusije i Kube. Izvor: Reuters.

Latinoamerički pravac važan je samostalni vektor ruske vanjske politike. Samo u protekle dvije godine održano je 10 summita i više od 30 susreta visoke razine. Na fotografiji: zastave Rusije i Kube. Izvor: Reuters.

Moskva smatra da su zemlje Latinske Amerike i Karipskog bazena „jedan od stupova policentričnog uređenja svijeta“ za koje se zalaže Rusija. Proteklih su godina odnosi između Rusije i zemalja Karipskog bazena postali znatno dinamičniji.

Ministar vanjskih poslova Rusije Sergej Lavrov primio je prošle nedjelje šefove diplomatskih predstavništava zemalja Latinske Amerike i Karipskog bazena, akreditirane u Moskvi. Za vrijeme susreta detaljno su razmijenjena mišljenja o aktualnim međunarodnim pitanjima, kao i o pitanjima unapređenja rusko-latinoameričkog političkog dijaloga i ekonomske suradnje.

Kako je istaknuo Sergej Lavrov, za Rusiju je Karipski bazen važan centar razvoja svjetske ekonomije i jedan od stupova policentričnog uređenja svijeta za koji se naša zemlja aktivno zalaže.

Proteklih su godina odnosi između Rusije i zemalja Karipskog bazena postali znatno dinamičniji. S pet zemalja ove regije (Argentina, Brazil, Venezuela, Kolumbija i Ekvador) odnosi su podignuti na razinu strateškog partnerstva. Rusija ostvaruje plodnu suradnju s Karipskim bazenom u rješavanju međunarodnih pitanja u okviru UN-a i na drugim forumima: s Brazilom u okviru BRICS-a, s Argentinom, Brazilom i Meksikom u G-20, te s Meksikom, Peruom i Čileom u Organizaciji azijsko-pacifičke ekonomske suradnje. Susret u Ministarstvu vanjskih poslova održan je dan prije smrti predsjednika Huga Chaveza. Zbog toga, kako je objasnio izvor RBTH-a u ruskom vanjskopolitičkom resoru, nisu bila posebno razmotrena pitanja buduće suradnje sa Venezuelom.

Aktiviranje odnosa sa zemljama Latinske Amerike i Karipskog bazena potpuno se uklapa u novu konfiguraciju međunarodnih odnosa suvremenog višepolarnog svijeta. Kako je istaknuo Sergej Lavrov, za Rusiju je Karipski bazen važan centar razvoja svjetske ekonomije i jedan od stupova policentričnog uređenja svijeta za koji se naša zemlja aktivno zalaže. „Rusija i države Latinske Amerike su prirodni saveznici u pogledu sveobuhvatnog razvoja tih tendencija“, dodao je on.

S pet zemalja Latinske Amerike (Argentina, Brazil, Venezuela, Kolumbija i Ekvador) odnosi su podignuti na razinu strateškog partnerstva.

U tom kontekstu, prema Lavrovljevim riječima, Moskva se nastavlja odlučno zalagati za što skorije ukidanje ekonomske blokade Kube koju je uveo SAD, a koju Rusija smatra rudimentom Hladnog rata. Nepromijenjenom ostaje dosljedna pozicija Rusije o potrebi obnavljanja izravnih pregovora između Argentine i Velike Britanije s ciljem što skorijeg mirnog reguliranja spora o suverenitetu nad Malvinskim (Falklandskim) otočjem.

Latinoamerički pravac je važan samostalni vektor ruske vanjske politike. Samo u protekle dvije godine održano je 10 summita i preko 30 susreta visoke razine.

Raste uzajamni interes za produbljivanje suradnje između Rusije i zajednica koje u regiji nastaju uslijed integracijskih procesa. Sve su čvršće veze sa Zajednicom latinoameričkih i karipskih država (CELAC), a nastavlja se aktivna politička suradnja i s Južnoameričkim zajedničkim tržištem (MERCOSUR). Kako je priopćio izvor RBTH-a u Ministarstvu vanjskih poslova Ruske Federacije, već u rujnu se može potpisati Memorandum o suradnji između Carinske unije i Južnoameričkog zajedničkog tržišta koji će biti snažan poticaj za jačanje veza između zemalja dvaju regija.

Jedan od najvažnijih zadataka u ovom trenutku je uspostavljanje sustava trgovačko-ekonomskih odnosa koji će osnažiti politički dijalog Rusije i latinoameričkih zemalja. Usprkos svjetskoj financijskoj krizi, obujam robne razmjene između Rusije i Karipskog bazena održava se na 16,2 milijardi dolara, što je rekordno visoka razina za proteklih nekoliko godina. Postupno raste i investicijska suradnja, prije svega u sferi energetike, metalurgije i transporta. Radi se na zajedničkim projektima u visokotehnološkim segmentima kao što su nuklearna energetika, svemir i telekomunikacije.

Prema riječima doajena latinoameričkog diplomatskog kora u Moskvi, izvanrednog i opunomoćenog ambasadora Dominikanske Republike Jorgea Luisa Pereza Alvaradoa, na međuvladinoj razini je uložen ogroman trud, zahvaljujući kojem su u ovom trenutku na snazi sporazumi o bezviznom režimu s 11 zemalja Karipskog bazena. To otvara široki kanal za razmjenu u raznim kulturnim i društvenim segmentima, kao i u sferi turizma. Samo tijekom prošle godine je 180 tisuća građana Rusije posjetilo Dominikansku Republiku, 87 tisuća je posjetilo Kubu, a Meksiko preko 50 tisuća.

Istina, po mišljenju ovog diplomata, kulturna i studentska razmjena sada nije toliko intenzivna kao u vrijeme SSSR-a. 

Sudionici susreta su izrazili uvjerenje da tradicionalna simpatija i bliskost koja odavno povezuje naše narode predstavlja čvrst temelj za jačanje buduće suradnje između Rusije i zemalja Latinske Amerike i Karipskog bazena.