Bake studentice i svjetske putnice

Brojne ruske bake vole po starom običaju, „predavati priče“ na klupi ispred zgrade i čuvati unučiće. Međutim, sve je više onih koje odlučuju aktivno provesti svoje umirovljeničke dane. Počinju se baviti sportom ili se interesirati za suvremene tehnologije. One žele biti od koristi ne samo svojoj obitelji, već i društvu u cjelini. Ovakav trend odražava se i na tržište, pa se nudi sve više proizvoda i usluga za starije osobe.

Kada Olgu Kuznjecovu vidite u plesnom studiju u elegantnoj haljini i štiklama, nikako je ne biste nazvali „starijom ženom“, a riječ „baka“ vam ni na pamet ne bi pala. Njoj je 55 godina, odnedavno je u mirovini i konačno može ostvariti svoj dugogodišnji san i posvetiti se - argentinskom tangu.

Ne smeta joj što je najstarija u grupi. Poslije satova plesa Olga se nalazi s prijateljicama, a za mjesec dana kreće s njima na putovanje po Europi. „Odgojila sam dijete, radila sam tri posla, a sada se želim posvetiti sebi“, kaže ona.

Ovakvi primjeri danas se susreću sve češće. Rasprostranjeno je mišljenje da žene nakon odlaska u mirovinu postaju tipične bake umotane u marame i tople kapute, koje stalno sjede na klupi ispred zgrade i poznaju sve stanare. Prema stereotipu, bake čuvaju unučiće, rade u vrtu i kisele kupus.

Međutim, današnje šezdesetogodišnjakinje u Rusiji puno su drugačije od prethodnih generacija u tim godinama.

„Moja mama ima 62 godine ali ne osjeća se kao baka, kaže Julija Bušujeva, izvršna direktorica The New Kremlin Funda (Arbat Capital). „Otišla je u mirovinu prije par godina i tek tada je počela voziti auto, a sada razmišlja o tečajevima fotografije i engleskog jezika.“

„Moja baka skida crteže i krojeve s interneta, kompjuterski ih obrađuje, a zatim šije po tim modelima“, priča studentica Julija Vedenjina. „Ako baki nešto nije jasno, potraži objašnjenja koristeći Skype.“

Trend aktivnog života u mirovini nije prisutan samo u Moskvi i Sankt Peterburgu. Recimo, Gertruda Pankrušina iz Novosibirska radila je kao liječnica anesteziologinja, a sa 70 godina počela je pohađati tečajeve kompjutera.

„Nije mi bilo lako ali sam ipak uspjela sve savladati“, kaže ona smijući se. „Sada mogu pričati s unucima preko Skypea, pisati elektronska pisma i na internetu pronaći nove kulinarske recepte.“

Seniori ruske blogosfere
Internet svakako najviše koriste mladi. Ispostavlja se, međutim, da su stariji ljudi više vezani za njega. „Online“ komunikacija produžava im život.

Stariji ljudi u posljednje vrijeme imaju sve više mogućnosti posvetiti se onome što vole. Na primjer, u moskovskom Sveruskom izložbenom centru (VDNH) nedavno je otvorena plesna škola za umirovljenike. U centru za socijalni rad „Mitino“, u istoimenom dijelu Moskve, počelo je s radom amatersko lutkarsko kazalište. U okviru projekta „Kako živjeti sretno u trećem dobu“, koji je pokrenuo osnivač lista „Komersant“ Vladimir Jakovljev, održavaju se seminari o tome kako živjeti, kako se hraniti i čime se baviti bez obzira na godine i društvene stereotipe.

Tečajeva za starije osobe ima i izvan prijestolnice. Izvor korisnih informacija za umirovljenike u cijeloj Rusiji postala je internet stranica baka-djed.ru, koju je pokrenula Anastasija Lazibna. Na portalu se nude stotine tečajeva i turističkih putovanja s popustom.

„Stariji ljudi postepeno se počinju drugačije odnositi prema sebi. Oni koriste internet, bave se sportom i trude se kvalitetno provesti slobodno vrijeme“, rekla je Lazibna za RBTH. „Prema statistici, žene posjećuju naš sajt mnogo češće nego muškarci. Žene su i u starijim godinama mlade duhom. Kada djeca odrastu i uloga majke ode u drugi plan, mnoge od njih tek tada počinju živjeti za sebe.“

Marina Jališeva je 2007. u Sankt Peterburgu otvorila sveučilište za ljude starijih godina i nazvala ga „Srebrno doba“. Od oko 300 studenata, koliko je do sada završilo sveučilište, gotovo 95% čine žene.

„Ne žele svi umirovljenici ponovo raditi poslije ove škole, ali svatko od njih želio je biti koristan i drugima prenijeti svoje iskustvo i znanje“, kaže Jališeva. Prema njezinim riječima, volonterstvo je dobro rješenje za ovakve „završene studente“.

„Na tržištu je sve više proizvoda i usluga za ljude starijih godina. Nitko ne može bolje i efikasnije raditi sa starijim osobama od njihovih vršnjaka“, dodaje Lazibna. Prema njezinim riječima, u Rusiji su ovakav način rada prve prihvatile poznate kozmetičke kuće i osiguravajuća društva u kojima usluge za starije potrošače promoviraju upravo ljudi njihovih godina.