Kijev može „u Europu“ samo bez Rusije

Poslije razgovora s predsjednikom Europske komisije Joseom Manuelom Barrosom, ukrajinskom predsjedniku nije ostalo ništa drugo nego da još jednom potvrdi da „europski izbor Ukrajine nema alternativu“. Izvor: EPA.

Poslije razgovora s predsjednikom Europske komisije Joseom Manuelom Barrosom, ukrajinskom predsjedniku nije ostalo ništa drugo nego da još jednom potvrdi da „europski izbor Ukrajine nema alternativu“. Izvor: EPA.

Na nedavnom samitu u Bruxellesu Ukrajini je jasno stavljeno do znanja da je najvažniji uvjet za eurointegracije odsustvo bilo kakvih integracija s Rusijom, čak i onih koje su očigledno ekonomski isplative.

Novi, 16. po redu samit Ukrajina-EU u Bruxelessu možda je za Kijev bio posljednja prilika za dogovor o potpisivanju sporazuma o asocijaciji i sveobuhvatnoj zoni slobodne trgovine s Europskom unijom. Europski dužnosnici postavili su Ukrajini uvjet koji ona mora ispuniti ako želi potpisati sporazum s Europom, a to je da se doslovno odrekne bilo kakvih oblika integracije na postsovjetskom prostoru (drugim riječima - s Rusijom).

Treba jasno dati do znanja da se ne može istovremeno biti član Carinske unije [Rusije, Bjelorusije i Kazahstana] i imati zonu sveobuhvatne slobodne trgovine s Europskom unijom. To nije moguće.

Međutim, čak i ako Ukrajina ispuni taj uvjet, europski birokrati ne žure davati službenom Kijevu stopostotne garancije da će sporazum o asocijaciji biti realiziran. Konkretan rezultat samita je potpisivanje niza dokumenata trećestupanjske važnosti, na primjer o početku neformalnog dijaloga između Ministarstva gospodarstva Ukrajine i direkcije Europske komisije za trgovinu. Mnogo je važniji bio dvosatni razgovor iza zatvorenih vrata između predsjednika Ukrajine Viktora Janukoviča i rukovodstva Europske unije, poslije kojeg se ukrajinski predsjednik pojavio na završnoj konferenciji za novinare prilično neraspoložen. „Treba jasno dati do znanja da se ne može istovremeno biti član Carinske unije [Rusije, Bjelorusije i Kazahstana] i imati zonu sveobuhvatne slobodne trgovine s Europskom unijom. To nije moguće“, otvoreno je rekao predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso dok je pred novinarima stajao pored Janukoviča. Ukrajinskom predsjedniku nije ostalo ništa drugo, nego da još jednom potvrdi da „europski izbor Ukrajine nema alternativu“.

„Glavno dostignuće samita je u tome što je on uopće održan. Činjenica da se dijalog nastavlja krajnje je važna za ukrajinske vlasti. Štoviše, govoreći o asocijaciji, europski političari ovoga puta u vezi s tim nisu spominjali imena Timošenkove i Lucenka, bar ne javno. Europa pokazuje svoju zainteresiranost za Ukrajinu, trudi se ne zaplašiti Janukoviča i čak mu nagovještava da ne traži ispunjavanje svih svojih zahtjeva. Jedini zaista važan i fundamentalan uvjet je da Ukrajina ne pravi nikakve, ni najmanje korake prema istoku“, tako je za „RG“ ukratko rezimirao rezultate samita Mihail Pogrebinski, direktor Kijevskog centra za politička istraživanja i konfliktologiju.

U ukrajinskoj kolektivnoj svijesti i ukrajinskim medijima tijekom godina je zaista stvoren mit o predivnoj Europi, a ideja Carinskog saveza i pored svoje očigledne ekonomske isplativosti zasada ne može uzdrmati taj mit.

Indikativno je da ukrajinske vlasti čak i ne pokušavaju proturječiti Europskoj uniji. Naprotiv, Vrhovna Rada je tri tjedna bila pod blokadom opozicije, a onda je iznenada „proradila“ uoči samita, ali samo da bi usvojila deklaraciju „O realizaciji eurointegracijskih težnji Ukrajine i sklapanju Sporazuma o asocijaciji između Ukrajine i Europske unije“. Taj dokument nikoga ni na šta ne obavezuje, ali svakako predstavlja važan orijentir u ukrajinskoj politici – za njega je glasalo 315 zastupnika (uključujući i frakciju Stranke regije), što je više od kvalificirane većine dovoljne za izmjenu Ustava. Ujedno je ukrajinskom parlamentu podnijet na razmatranje zakon o zabrani reklamiranja Carinske unije [Rusije, Bjelorusije i Kazahstana], čiji je autor jedan od ratobornijih predstavnika opozicije.

Jedini zaista važan i fundamentalan uvjet je da Ukrajina ne pravi nikakve, ni najmanje korake prema istoku.

Mihail Pogrebinski, politolog iz Kijeva

„Ponašanje ukrajinskih vlasti i Janukoviča nimalo ne čudi. Vlast u Ukrajini se i sada, kao i za vrijeme Kučme, koleba između dva centra i okreće se onoj strani koja širi ruke i daje obećanja. Ne može se reći da se Ukrajina udaljila od Carinske unije, jer joj se uopće nije ni približavala. U ukrajinskoj kolektivnoj svijesti i ukrajinskim medijima tijekom godina je zaista stvoren mit o predivnoj Europi, a ideja Carinskog saveza i pored svoje očigledne ekonomske isplativosti zasada ne može uzdrmati taj mit.

Ukrajinskom parlamentu je podnijet na razmatranje zakon o zabrani reklamiranja Carinske unije [Rusije, Belorusije i Kazahstana].

Osim toga, Janukovič sada ima druge ciljeve. On će okrenuti zemlju na onu stranu koja mu garantira pobjedu na predsjedničkim izborima 2015. Ta strana će mu pomoći ili novcem, ili važnim simboličnim gestama poput ovog sporazuma o asocijaciji, za koji će mu oporbeni birači zaista mnogo toga oprostiti“, objasnio je za „RG“ prirodu današnjih europskih težnji Kijeva Vladimir Fesenko, rukovoditelj Centra za primijenjena politička istraživanja „Penta“. Doduše, po riječima politologa, asocijacija s EU još uvijek nije riješena stvar, jer pozicija Europe u velikoj mjeri ovisi o unutrašnjoj politici Ukrajine, „gdje Julija Timošenko uvijek prijeti nekim iznenađenjima“.

Bilo kako bilo, Kijev i Bruxelles su se dogovorili da se u svibnju pomoću monitoringa provjeri kako Ukrajina ispunjava zahtjeve Europske unije, a tih zahtjeva ima ukupno dvanaest, uključujući i one političke. Planirano je da sam sporazum o asocijaciji između Ukrajine i EU bude potpisan u studenom u Vilniusu.