EU će se morati prilagoditi novim okolnostima

Ilustracija: Aleksej Iorš
Ispostavilo se da Europa nije spremna za ovoliku bujicu imigranata, i zato se svaka zemlja Europske unije spašava samostalno. Možda će europski političari naposljetku shvatiti da se neke pojave moraju uzimati u obzir, a možda će izmijeniti i politiku prema Rusiji, ako shvate da im ona nije rival, nego saveznik u rješavanju mnogih problema.

Ruska javnost i stručnjaci pažljivo prate situaciju u Europi u vezi s najezdom izbjeglica, jer sada imigracije imaju globalni karakter, a u Europi su gotovo sve zemlje zahvaćene ovim procesima.

Za Rusiju je to pitanje aktualno, jer je njena uloga u tom pogledu trostruka: izbjeglice i dolaze u Rusiju, i odlaze iz nje, i prolaze kroz nju tranzitom. Nedavno je građane Rusije zapljusnuo veliki val imigracije. Primljeno je oko milijun izbjeglica iz Ukrajine, što se po razmjerama može usporediti sa sve većom izbjegličkom krizom u Europi.

Treba istaknuti da za Europu problem imigracija nije nikakva novost. Proteklih godina je priljev nelegalnih imigranata rastao u vezi s ekonomskim krizama i političkom nestabilnošću na periferiji EU. Međutim, prava kriza je nastala kada se pojavila organizacija „Islamska Država” i kada je eskalirao konflikt na Bliskom istoku.

Nedavno je građane Rusije zapljusnuo veliki val imigracije. Primljeno je oko milijun izbjeglica iz Ukrajine, što se po razmjerama može usporediti sa sve većom izbjegličkom krizom u Europi.

Ispostavilo se da Europa nije spremna za tako veliku bujicu imigranata, i to iz više razloga. Prvo, pripremljeni su svi potrebni dokumenti i Vijeće Europe je odredilo mjere koje treba poduzeti, ali se one sporo sprovode u djelo. Drugo, smetnju predstavljaju vrlo složeni birokratski mehanizmi usaglašavanja i donošenja odluka. Treće, jedan dio političke elite nema dovoljno političke volje da nešto poduzme. Četvrto, vodi se borba između različitih gledišta, od krajnje liberalnih do euroskeptičnih.

Pregled ruskog tiska: Sirija i ruski vojnici, plin sve jeftiniji, europska kriza s imigrantima

Uslijed svega toga europske zemlje nisu spremne za donošenje zajedničkih odluka i za zajedničku odgovornost. Ta nespremnost je zbunila rukovodstvo EU, tako da se sada svaka zemlja spašava samostalno. Posebno čuđenje ruskih stručnjaka izazvala je činjenica da su zemlje Istočne Europe zapravo najveći glasnogovornici tog euroskepticizma.

Po mom mišljenju, u sadašnjoj situaciji Europi je hitno potreban čitav kompleks mjera usmjerenih i na unutarnju i na vanjsku politiku. Ako govorimo o naporima na unutareuropskom planu, treba preispitati konvenciju u Dublinu kojom se određuje država odgovorna za razmatranje molbi o pružanju azila. Isto je potrebno po hitnom postupku unificiriati pravila i procedure razmatranja takvih molbi.

Na vanjskopolitičkom frontu je potrebno primijeniti prinudne i administrativne mjere koje će doprinijeti jačanju granice. Na primjer, treba intenzivnije patrolirati duž morske granice i boriti se protiv krijumčarenja kako bi se izbjegle žrtve. I naravno, potrebna je pomoć zemljama iz kojih izbjeglice potječu, kako bi se smanjio broj potencijalnih imigranata. EU i UN trebaju pomoći imigrantima koji su se našli u Libiji, većinom na primorju.

Posebno bi trebalo nešto reći o diplomatskim naporima usmjerenim na stabilizaciju situacije na Bliskom istoku, prije svega u Siriji i Libiji.

Rusija predložila Putinov plan za borbu s Islamskom Državom
Moskva predlaže da se stvori jedinstvena fronta za borbu s Islamskom Državom.

Što se tiče dogledne budućnosti, može se očekivati da će Europa primiti imigrante koji su već pristigli. Ali to je povezano i s velikim rizikom. U pitanju je, prije svega, opasnost od terorističkog napada. Ne treba gubiti iz vida da se među izbjeglicama mogu skrivati i ekstremisti. Isto, može doći do izbijanja međunacionalnih sukoba, kako među različitim grupama imigranata, od kojih su se neki koliko jučer nalazili na različitim stranama barikada, tako i na bazi netrpeljivosti lokalnog stanovništva prema imigrantima i krize koju doživljava politika multikulturalizma. Moguća je i eskalacija radikalnog raspoloženja u društvu.

Sadašnja bujica imigranata je veliko iskušenje za EU. Već se izražavaju sumnje u svrsishodnost očuvanja šengenskog fenomena i dovode se u pitanje općeeuropske vrijednosti.

Doduše, nema sumnje da će Europska unija opstati, samo što će postati drukčija, jer će doći do otrežnjenja njenih političara. Oni će shvatiti da postoje stvari koje se moraju uzimati u obzir.

Osim toga, možda će sadašnja situacija primorati rukovodioce EU da se zapitaju jesu li izabrali ispravnu političku liniju prema Ruskoj Federaciji. A kada se zapitaju, shvatit će da im Rusija nije rival, nego saveznik u rješavanju mnogih problema, između ostalog i u rješavanju kriza u Siriji i Ukrajini.

Vladimir Zorin – zamjenik direktora Instituta za etnologiju i antropologiju Ruske akademije znanosti, član Savjeta za međunarodne odnose pri predsjedniku Ruske Federacije.

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond: