Hoće li svjetski novac uskoro govoriti na kineskom jeziku?

Kina će uskoro ostvariti svoju namjeru da Azijska infrastrukturna investicijska banka (AIIB) s osnivačkim kapitalom od 100 milijardi dolara počne s radom. Kineski službenici tvrde da će se do 31. ožujka novoj međunarodnoj financijskoj instituciji pridružiti najmanje 35 zemalja. Čini se da će ovo biti prekretnica i početak fleksibilnijeg i sofisticiranijeg kineskog djelovanja na povezivanju zemalja u razvoju, kojima su potrebni krediti za poticaj privrednog razvoja te razvijenih država koje tragaju za prilikama za investiranje.

Nezadovoljstvo Amerike zbog pridruživanja njenih tradicionalih saveznika financijskoj organizaciji na čijem čelu je Kina u potpunosti je očekivano. Ono je odraz shvaćanja da kineski uspjeh na svjetskoj sceni istovremeno predstavlja i američki neuspjeh. Pokazatelj je sve i osjetnijeg slabljenja utjecaja SAD-a u sferi globalnih financija. Od iznimnog značaja je i pitanje kako će ovi procesi utjecati na položaj i izglede Rusije. Još nedavno Moskva nije pokazivala namjeru ući u novi savez. Mnogi su se pitali je li ovakav stav mudar ili nije. Pa ipak, u posljednjim danima ožujka Rusija je službeno izjavila da će sudjelovati u radu nove banke. 

Skorašnji „rat sankcijama“, problemi u različitim krajevima svijeta, od Bliskog istoka i Sjeverne Afrike do Hong Konga, kao i pokušaj Amerike da svojim građanima donese ekonomski boljitak tako što će realizirati ogroman trgovinski posao s Europskom unijom na račun europskog biznisa i poreskih obveznika – ova događanja uzdrmala su kredibilitet vodećih svjetskih financijskih institucija.

Rusija i Kina potpisale plinski ugovor stoljeća Desetogodišnji pregovori o isporukama plina Kini završeni su potpisivanjem dugo očekivanog 30-godišnjeg sporazuma između Gazproma i Kineske nacionalne naftne tvrtke CNPC. Ukupna vrijednost ugovora iznosi 400 milijardi dolara.

Na sve to nadovezala se i kratkovidna odluka američkog Kongresa da Kini i zemljama u razvoju onemogući veći utjecaj na upravljanje Međunarodnim monetarnim fondom. Američki otpor doveo je do reakcije. Neočekivano, mnoge zemlje podržale su osnivanje AIIB-a, projekta iza kojeg stoji vlada u Pekingu.

Ideja o pridruživanju kineskoj banci izazvala je lavinu američkih kritika, dovela do razilaženja u okviru transatlantskog saveza i probudila istovremeno i nade i strahove o okončanju Washingtonskog konsenzusa. Da podsjetimo, Washingtonski konsenzus je recept za sprovođenje reformi u zemljama Trećeg svijeta koji su zajedničkim snagama napravile institucije čije su centrale u Washingtonu: MMF, Svjetska banka i Ministarstvo financija SAD-a.

AIIB prvenstveno ima za cilj financirati izgradnju puteva, željeznica i projekata u oblasti energetike, što znači da će biti alternativa Svjetskoj banci i drugim financijskim institucijama povezanim sa SAD-om. Predstavljat će i konkurenciju sličnoj kreditnoj instituciji sa centrom u Japanu, Azijskoj razvojnoj banci, glavnom izvoru financijskih sredstava za azijske zemlje.

Kako bi izbjegla optužbe da će se krediti odobravati na neodgovarajući ili netransparentan način, Kina je obećala da će poštivati različita mišljenja i da će članice banke dobiti čak i pravo veta.

Mudri potezi Pekinga izazvali su pometnju među odanim saveznicima SAD-a. Na kraju su neki od njih odlučili da ne ispune američka očekivanja, već prihvatiti novu stvarnosti iz straha da ne ostanu kratkih rukava. Velika Britanija, Njemačka, Francuska i Italija izrazile su želju da postanu članice mega-banke pod kineskim okriljem. Demonstrativno napuštanje saveznika razbjesnilo je Washington, jer mu ovakav razvoj situacije uopće ne odgovara. Ipak, preokret u stavu europskih zemalja može se tumačiti na razne načine.

Trenutno na tržištu novca dominiraju dva giganta: Svjetska banka i MMF. Obje organizacije proizvod su Sporazuma u Bretton Woodsu iz 1944. kojim je uspostavljena dominacija američkog dolara i od tada je ova valuta glavni čimbenik u svijetu financija. Takvo stanje vladalo je donedavno, kada je postupna promjena u hijerarhiji ekonomskih sila izazvala trgovinske i valutne ratove.

U svijetu novac vodi glavnu riječ, a čini se da će uskoro govoriti na kineskom jeziku.