Tko se miješa u tuđe poslove na Balkanu

Ilustracija: Konstantin Mahler

Ilustracija: Konstantin Mahler

Iako se Rusija u događanja na Balkanu miješa manje nego što bi trebalo, i uopće ne pomišlja na metode koje aktivno primjenjuje Zapad, njezini geopolitički protivnici aktivno je optužuju upravo za uplitanje u politički život svih zemalja na Balkanu. Zašto to rade, i zašto baš sada?

Direktor bugarskog Centra za liberalne strategije Ivan Krastev objavio je u časopisu Financial Times članak u kojem "upozorava" na opasnost destabilizacije situacije na Balkanu, i za to optužuje Rusiju. Po mišljenju Krasteva, Moskva bi mogla iskoristiti Balkan kao "igralište", jer sada više nema mnogo "prostora za manevre" u Zajednici nezavisnih država (ZND), a mora nekako vršiti pritisak na Europu.

"Kontrolirana kriza na Balkanu dala bi Rusiji dodatne adute u pregovorima, a Moskva bi mogla negirati svoju umiješanost u njih", smatra Krastev. On je nabrojao i moguće scenarije te krize. Prva je da ruske tvrtke povuku sredstva iz mjesnih banaka. U tom slučaju doći će do "masovnog bankrotiranja i narodnih nemira, a prozapadne vlade bit će uzdrmane". Drugi scenarij je podrška težnji Republike Srpske da se odcijepi od Bosne i Hercegovine, što može izazvati raspad države i rat. Također se ističe da balkanski oligarsi imaju veze s Rusijom i da je ekonomija regije vrlo ovisna o ruskom plinu i nafti.

Hrvatska? Moskva i Zagreb održavaju radni odnos bez međusobnog miješanja u poslove druge strane (ako se ne uzima u obzir linija RF-EU u cjelini).

Ideja nezavisne Republike Srpske, u cjelini gledano, ne odgovara ruskim interesima, iz jednostavnog razloga što daytonski sustav, koji generalno gledano nije učinkovit, ipak učinkovito sprečava stupanje Sarajeva u NATO.

Uzroci pojavljivanja ovog članka lako su uočljivi: Sofiju je posjetio američki državni tajnik Johon Kerry. On je odmah po dolasku djelomično ponovio spomenute teze, što sasvim jasno pokazuje koga je konkretno Krastev imao u vidu kada ih je objavio. "Rusija se i dalje pokušava miješati u unutarnju politiku trećih zemalja s namjerom kontroliranja njihove politike. Postoje dokazi ruskog miješanja u politiku Bugarske kroz pružanje financijske i druge pomoći", citira Kerryja Interfax.

Nakon takvih izjava logika članka Ivana Krasteva postaje jasna: treba nagovoriti Bruxelles i Washington da pruže Balkanu financijsku pomoć, a kao argument se navode zle namjere Kremlja. Možda će to nagovaranje i zastrašivanje zaista djelovati. Angela Merkel je, primjerice, već izjavila da Rusija "pokušava dovesti u ekonomsku i političku ovisnost niz zemalja na Balkanu". Primjetne spekulacije izazvalo je i odustajanje Ruske Federacije od potpore nastavku misije EU u Bosni.

Što ruski stručnjaci misle o novoj predsjednici Hrvatske?
Ruski vjesnik prikupio je mišljenja o Kolindi Grabar-Kitarović, novoj predsjednici Hrvatske, te o tome kako će taj važan politički događaj utjecati na rusko-hrvatske odnose.

Rusija se, međutim, u događanja na Balkanu miješa čak i manje nego što bi trebalo, i uopće ne pomišlja na metode koje aktivno primjenjuje Zapad. Može se zasebno razmotriti svaka zemlja u regiji. Primjerice, u kakvoj situaciji se nalazi Grčka? Najveće opasnosti koje njoj prijete su ekonomska kriza, priljev imigranata iz Afrike i rast ultradesničarskog raspoloženja. A Bugarska? Opet ekonomski problemi i rast cijena. Turska? Politika predsjednika Erdogana sama po sebi uznemirava Europljane, neovisno o Rusiji. Hrvatska? Moskva i Zagreb održavaju radni odnos bez međusobnog miješanja u poslove druge strane (ako se ne uzima u obzir linija RF-EU u cjelini). Nedavno je u Hrvatskoj izabrana nova predsjednica koja će se, po svemu sudeći, dosljedno držati proameričke i probriselske linije. Ako takva politika i izazove destabilizaciju, za to sigurno neće biti kriva Rusija. Crna Gora? Vladimir Putin je pokrenuo borbu protiv "ofšorizacije" ruske ekonomije još prije događaja u Ukrajini i prije akutne faze geopolitičke konfrontacije sa Zapadom. Prema tome, ako se novac iz Crne Gore zaista vrati u Rusiju, takva politika neće biti potaknuta težnjom prema "raspirivanju požara" na Balkanu, nego sasvim drugim interesima.

Beograd je orijentiran na integraciju s Europskom unijom, ali se dosljedno protivi pritiscima Bruxellesa vezanim uz pružanje potpore antiruskim sankcijama. Međutim, ako Zapad pritisne Srbe "do kraja", destabilizacija u toj zemlji je zaista moguća. Razina ekonomskih veza između Rusije i Srbije ne omogućuje uvođenje sankcija bez velike štete za srpsku ekonomiju, tako da će se narod u tom slučaju vjerojatno pobuniti.

Ruski veleposlanik priča o tome kakvi će biti odnosi Rusije i Hrvatske u 2015.

Ideja nezavisne Republike Srpske, u cjelini gledano, ne odgovara ruskim interesima, iz jednostavnog razloga što daytonski sustav, koji generalno gledano nije učinkovit, ipak učinkovito sprečava stupanje Sarajeva u NATO (u tom smislu upravo zapadnim "jastrebovima" odgovara ukidanje srpskih autonomije, bilo političkim , bilo vojnim putem, pod izgovorom gušenja separatizma). Istina, i dalje postoji rizik prekida mnogih trgovinskih veza između RF i BiH, ali uzrok je pokušaj da se iz BiH izvrši reeksport europskih proizvoda koji su u Rusiji zabranjeni u sklopu uzvratnih sankcija (Rusija nije uvela sankcije protiv Sarajeva).

Optužbe poput onih koje iznosi Krastev samo su način da se iznudi novac od velikih igrača. Činjenica je da ekonomija "iznuđivača" ima objektivne probleme, ali su ti problemi kolateralna šteta borbe Washingtona i Bruxellesa protiv pokušaja Moskve da legalno djeluje na Balkanu. Bugarska je podlegla njihovim pritiscima, tako da po bilo kojem pitanju trebaju prije svega optužiti same sebe.

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće