"Kišobranska revolucija" kao poruka Kini

Ilustracija: Konstantin Mahler

Ilustracija: Konstantin Mahler

Mnogi stručnjaci u Rusiji i inozemstvu uvjereni su da pravi cilj "kišobranske revolucije", kako su u zapadnim medijima romantično nazvani protesti u Hong Kongu, nije zaštita demokratskih vrijednosti, nego pritisak na kontinentalnu Kinu. Način financiranja i izbor termina za početak demonstracija (tijekom velikog kineskog praznika) govore mnogo sami za sebe.

U Hong Kongu više od dva tjedna traju nemiri mladih u znak prosvjeda protiv načina izbora gradonačelnika koji je predložio Peking. Otkako je 1997. vraćen Kini, Hong Kong ima status posebne upravne jedinice. Sudionici prosvjeda traže direktne i opće izbore i smatraju da Peking krši demokratske tradicije bivše britanske kolonije.

No, mnogi stručnjaci u Rusiji i inozemstvu uvjereni su da pravi cilj "kišobranske revolucije", kako je romantično nazvana u zapadnim medijima, nije zaštita demokratskih vrijednosti, nego pritisak na kontinentalnu Kinu.

Tek ćemo vidjeti da li je "kišobranska revolucija" generalna proba "obojene revolucije" koja je Kini obećana još 2011.

"Kišobransku revoluciju" je podržao američki State Department zajedno s institucijama koje mu pripadaju. Ispostavilo se da su u proteste u poslovnoj zoni Hong Konga umiješani i fondovi koji se financiraju iz sredstava američkog vanjskopolitičkog resora. Riječ je o nacionalnom fondu za demokraciju (National Endowment for Democracy) i njegovoj filijali u Hong Kongu, koja nosi naziv Nacionalni institut demokracije (National Democratic Institute). Ovaj drugi je počevši od 1997. realizirao u Hong Kongu seriju programa vezanih za održavanje demokratskih izbora, za poštivanje građanskih sloboda, formiranje društva kojim se upravlja u skladu sa zakonom i pravima, itd. Nacionalni institut demokracije je od 2005. inicirao u Hong Kongu programe za pripremu mladih lidera.

S tim programima je bio povezan jedan od samoproglašenih lidera pokreta "Occupy center", profesor prava Hongkonškog sveučilišta Benny Tai. Druga značajna figura "kišobranske revolucije" je Martin Li, osnivač Demokratske partije Hong Konga. On je nedavno boravio u SAD-u, gdje se susreo s potpredsjednikom SAD-a Josepha Bidena.

Sve to, i ne samo to, bilo je dovoljan razlog da ministar vanjskih poslova Kine Wang Yi u prilično oštroj izjavi zahtjeva od državnog tajnika Johna Kerrya da prestane s pružanjem podrške demonstracijama u Hong Kongu i s miješanjem u unutarnje stvari Kine.

"Kišobranska revolucija" mogla je početi mjesec dana ranije. Međutim, akcije protesta su počele tek krajem rujna. Kina 1. listopada proslavlja Nacionalni dan. To je idealno vrijeme za putovanja, tako da su tisuće kontinentalnih Kineza nagrnule na odmor u Hong Kong, gdje im je pokazano kako se može prosvjedovati bez provociranja vlasti na primjenu sile.
Posljedice nepoštivanja svjetskom poretku uspostavljenom poslije Hladnog rata  

Čini se da je Kina bila spremna za ovakav razvoj događaja i da ga je očekivala. Još u svibnju je ministar za javnu sigurnost Kine na jednom međunarodnom susretu izjavio da su "obojene revolucije" postale element pritiska na suvremenu Kinu. Ni vrijeme nije izabrano slučajno. "Kišobranska revolucija" mogla je početi mjesec dana ranije, kada je Stalni odbor 31. kolovoza donio odluku o načinu organiziranja sveopćih izbora gradonačelnika Hong Konga 2017. Međutim, akcije protesta su počele tek krajem rujna.

Kina 1. listopada proslavlja Nacionalni dan. Tim povodom se u cijeloj zemlji ne radi tjedan dana. To je idealno vrijeme za putovanja, tako da su tisuće kontinentalnih Kineza nagrnule na odmor u Hong Kong, gdje im je pokazano kako izgledaju masovne demonstracije i kako se može prosvjedovati bez provociranja vlasti na primjenu sile.

Postavlja se pitanje zbog čega su organizirane masovne akcije u poslovnoj zoni Hong Konga? Razloga ima nekoliko.

Prvi je taj što su ovi događaji javno suprotstavili građane Hong Konga kontinentalnim vlastima. I sam prosvjed nije usmjeren toliko protiv hongkonške administracije, koliko protiv središnjeg rukovodstva Kine. Hongkonški protesti su, po svemu sudeći, trebali postati stimulans ili bar uzor za slične prosvjede u kineskim gradovima, gdje se nakupilo dosta socijalnih problema vezanih za rast cijena, korupciju i nedostatak radnih mjesta.

Peking prepušta rukovodstvu specijalne upravne jedinice da sama rješava problem demonstracija mladih. To govori da je Kina prilično samouvjerena.

Rusija i SAD odmjeravaju nuklearne snage
Neki ruski mediji prošlog tjedna su izvjestili o postizanju pariteta Rusije i SAD-a u broju nosača nuklearnog naoružanja. Prema ocjenama stručnjaka, preuranjeno je govoriti o nuklearnom paritetu između ove dvije sile. Rusija i dalje zaostaje za SAD-om, ali svoje strateške snage za odvraćanje drži u punoj borbenoj spremnosti.

Drugo, događaji u Mong Koku trebali su biti još jedan signal Pekingu i pokazati kako odbijanje Kine da se pridruži politici sankcija koju provodi Washington može imati negativne posljedice. Hong Kong je kao jedan od najvećih svjetskih financijskih i trgovinskih centara toliko integriran u svjetski ekonomski sustav, da se u slučaju potrebe mogu izazvati zastoji u njegovom funkcioniranju. U nešto širem smislu danas je sasvim očito da je ekonomska ovisnost Kine o američkom tržištu prilično velika. Količina prometa robe s SAD-om procijenjena je na 521 milijardu američkih dolara.

Treće, događaji u Hong Kongu odražavaju i javnu konfrontaciju Kine i SAD-a u azijsko-tihooceanskoj regiji.

Istine radi treba istaknuti da je Kina suzdržana kada se radi o događajima u Hong Kongu. Peking prepušta rukovodstvu specijalne upravne jedinice da sam rješava problem demonstracija omladine. To govori da je Kina prilično samouvjerena.

Nakon prvog tjedna pokret "Occupy center" je počeo jenjavati. Došlo je vrijeme da se mladi vrate u učionice, a i administracija Hong Konga je izrazila spremnost razmotriti sva pitanja sa sudionicima prosvjeda. Udruženje budista pozvalo je na mirno rješenje sukoba, a taksisti i vozači autobusa izveli su "spori marš" povodom financijskih gubitaka koje su podnijeli zbog "kišobranske revolucije".

Protesti u Hong Kongu su signal koji svjedoči da su "obojene revolucije" i dalje djelotvorno političko oružje. Uostalom, tek ćemo vidjeti da li je "kišobranska revolucija" generalna proba "obojene revolucije" koja je Kini obećana još 2011.