Novi sadržaj terorizma

Karikatura: Konstantin Mahler

Karikatura: Konstantin Mahler

Prošlo je 10 godina od najstrašnijeg terorističkog napada u povijesti suvremene Rusije, kada je 1100 talaca bilo zatvoreno u školi osetinskog grada Beslana. U operaciji oslobađanja poginula su 334 taoca, i to su uglavnom bila djeca. Sada se čini da teroristički napad takvih razmjera nije moguć, ali to ne znači da u Rusiji više ne postoji opasnost od terorizma. Ona postoji i dalje, samo što sada više nije realna, nego potencijalna.

Realna opasnost od čečenskih, dagestanskih i inguških terorista više nije aktualna. Prema podacima Sveruskog centra za proučavanje javnog mnijenja, problem terorizma sada izaziva zabrinutost kod 13% stanovnika Rusije, a to je za 2% manje od prošlogodišnjih pokazatelja i za 75% manje od pokazatelja iz 2004., kada je rekordnih 88% ispitanika okarakteriziralo terorizam kao glavni problem u zemlji.

Psiholozi opisali portret suvremenog Rusa
Rusi su postali osobe sklonije konfliktima, zlobnije, bezobraznije te su u znatnoj mjeri izgubili sposobnost samokontrole. Takvi su rezultati istraživanja psihološkog profila tipičnog Rusa od 1981. do 2011. O istraživanju i načinima kojim se može prevladati agresija dopisnik Ruskog vjesnika popričao je sa zamjenikom direktora Instituta za psihologiju pri Ruskoj akademiji znanosti Andrejem Jurevičem.

Mišljenje većine građana dijele i stručnjaci. "Teroristička aktivnost na Sjevernom Kavkazu smanjena je tijekom 2014., i to iz nekoliko razloga", objašnjava za Ruski vjesnik stručnjak za područje Kavkaza Nikolaj Silaev. "U proteklih nekoliko godina povećan je pritisak oružanih struktura države na terorističko podzemlje. Mnogo terorista je ubijeno, a mnogo ih je i pohapšeno. Specijalne službe su posebno bile aktivne uoči Olimpijade u Sočiju [po riječima direktora FSB-a Aleksandra Bortnjikova, u prvoj polovici godine likvidirano je 130 terorista, među njima i 21 vođa terorističke skupine, a otkriveno je i uništeno preko 160 baza i skrovišta s oružjem koje je pripadalo teroristima - prim. red.]. Bio je koristan i rad komisija koje su posebno formirane za vođenje pregovora s teroristima i za njihovo vraćanje iz šuma u miran svakodnevni život. Najzad, mnoge usijane glave su otišle  ratovati u Siriju ili Irak. Smanjenju napetosti doprinosi i djelovanje rukovodstva u republikama koje pokušava integrirati svoje društvo u Rusku Federaciju. Na primjer, predsjednik Čečenije Ramzan Kadirov na sve načine demonstrira svoju pripadnost općeruskom kulturnom prostoru: aktivno sudjeluje u slanju humanitarne pomoći u Donbas, oslobađa ruske novinare koje su otele ukrajinske vlasti i obećava izdvojiti sredstva za ekonomski razvoj Krima.


Gruzija

Ipak, unatoč postupnoj stabilizaciji situacije, na Sjevernom Kavkazu postoje faktori koji mogu ponovo zaoštriti situaciju u toj regiji i povećati razinu opasnosti od terorističkih napada. Predstavnici ruskih specijalnih službi strahuju da će Gruzija nastaviti politiku destabilizacije Sjevernog Kavkaza koju je vodio Saakašvili, što će biti neka vrsta asimetričnog odgovora Rusiji na odvajanje Abhazije i Južne Osetije. S druge strane, mnogi ruski politolozi smatraju da je ta opasnost preuveličana. "Točno je da se u Gruziji zadržao veliki dio infrastrukture 'nove sjevernokavkaske politike' Mihaila Saakašvilija, ali s naše strane je granica dobro čuvana, a osim toga Tbilisi nema ni resurse ni želju destabilizirati Sjeverni Kavkaz", objašnjava Nikolaj Silaev. "Naprotiv, sada su gruzijske vlasti krenule u pravcu normalizacije odnosa s Moskvom i pomažu Rusiji u borbi protiv terorizma. Primjerice, pružile su određenu pomoć u osiguravanju sočinske Olimpijade."


Bliski Istok

Čega se boje ljudi u velikim gradovima?
Zašto se ljudi boje onog što nikad nisu vidjeli, kako razlikovati pravi problem od slučajne fobije. Ruski psihoterapeuti govore o prirodi čestih gradskih strahova.

Mnogo ozbiljnija opasnost prijeti s Bliskog Istoka, gdje ima i državljana Rusije koji ratuju u redovima ekstremističke organizacije "Islamska država". Moskva strahuje da se ti ljudi mogu vratiti i iskoristiti stečeno iskustvo za destabilizaciju situacije u Rusiji, osobito na Sjevernom Kavkazu, u Tatarstanu i na Krimu. Neki politolozi, doduše, objašnjavaju da bliskoistočni terorizam ne prijeti toliko samoj Rusiji, koliko njenim interesima na periferiji u Srednjoj Aziji. "Među džihadistima iz inozemstva ima relativno malo ruskih državljana, svega 400-600 ljudi. Rusija ima moćnu obavještajnu službu i ogromne resurse, stoga njoj prijeti relativno mala opasnost od najamnika koji ratuju u Iraku i Siriji, ali zato oni mogu fatalno ugroziti zemlje Središnje Azije, gdje vlasti nisu uspjele likvidirati islamističko podzemlje", objasnio je dopisniku Ruskog vjesnika ruski arabist Leonid Isaev.

S druge strane, intenzivna islamizacija i nagla destabilizacija Srednje Azije mogla bi radikalizirati i muslimansku zajednicu Rusije, a i doprinijeti prilivu terorista obučenih u Srednjoj Aziji na ruski teritorij (Rusija s tim republikama ima bezvizni režim).


Radikalizacija Ukrajine

I najzad, ozbiljnu opasnost predstavlja daljnja radikalizacija situacije u Ukrajini, gdje su u tijeku "politički, nacionalistički procesi koji znatno otežavaju stanje na terenu u tri federalna županije. U svim okruzima sada su aktualni problemi vezani za opasnost od terorističkih napada, nezakonitu trgovinu oružjem i nekontroliranu imigraciju", kaže državni javni tužitelj Rusije Jurij Čajka. Ta država dio svog prava na nasilje sada prepušta mnogobrojnim "privatnim vojskama", tj. dobrovoljačkim odredima. Osim toga, u Ukrajini je prisutan i niz militariziranih grupacija poput "Desnog sektora". Sve te strukture nisu državne, a one su "još od kraja prošle godine obilježile Rusiju kao svog neprijatelja, čak je bilo i poziva da se zauzmu njezina pogranična područja", kaže Aleksandar Brod, direktor Moskovskog ureda za ljudska prava. Prema tome, ako Petro Porošenko čak i sklopi mirovni sporazum s dobrovoljcima Donbasa, nije isključeno da se iregularne provladine formacije neće potčinjavati toj naredbi i da će nastaviti rat. Znanje ruskog jezika i bezvizni režim omogućit će im da prodru u Rusiju. Štoviše, ekstremisti sada imaju pristup krajnje opasnim sredstvima uništenja, jer je ukrajinska vlada na popis specijalnog tereta koji čuvaju iregularne jedinice Nacionalne garde stavila i rakete-nosače i nuklearni materijal, između ostalog i istrošeno nuklearno gorivo.

U cjelini gledano, opasnost iz pravca Bliskog Istoka i Ukrajine zasada je uglavnom potencijalna, pa Rusija ima dovoljno vremena da je nivelira. Naravno, optimalna varijanta bila bi suradnja s SAD-om i Europom, jer islamizacija Srednje Azije i za njih predstavlja ozbiljnu opasnost (ruši im sve planove za izvoz srednjoazijskoga fosilnog goriva u Europu), ali teško će s njima u ovom trenutku biti moguća plodna suradnja, s obzirom na sadašnji status naših odnosa. Šteta je što je tako, jer je u odnosima između ruskih i zapadnih specijalnih službi dosada bilo mnogo primjera uspješne suradnje.