Putinova šahovska taktika: Ukrajina pred zidom

Zahtjev Vladimira Putina faktički su podržali mnogi međunarodni akteri, uključujući glavnog tajnika UN-a Ban Ki Muna i šefa OESS-a. Pritom, kakav god potez povuče Vrhovna rada, to će biti u korist Rusije.Izvor: Konstantin Maler

Zahtjev Vladimira Putina faktički su podržali mnogi međunarodni akteri, uključujući glavnog tajnika UN-a Ban Ki Muna i šefa OESS-a. Pritom, kakav god potez povuče Vrhovna rada, to će biti u korist Rusije.Izvor: Konstantin Maler

Predsjednik Rusije, koji je više od pola mjeseca šutio o ukrajinskoj temi, 7. svibnja dao je dvije senzacionalne izjave: pozvao je stanovnike jugoistoka da odgode referendum i pozitivno se izjasnio o predstojećim ukrajinskim izborima. Niz kritičara već ih je protumačio kao „predaju jugoistoka Ukrajine“. Međutim, u realnosti, ove izjave dio su izvrsne taktike koja podsjeća na šahovski „dvojni udar“ i predstavljaju korak prema ostvarivanju ruskih interesa u Ukrajini uz minimalnu potencijalnu štetu.

Ciljevi predsjednika

Poslije susreta s aktualnim predsjednikom OESS-a, predsjednikom Švicarske Didierom Burkhalterom, predsjednik Rusije Vladimir Putin dao je niz na prvi pogled neočekivanih izjava o Ukrajini. Između ostalog, on je zamolio stanovnike jugoistoka da ne održavaju referendum, podržao je izbore u Ukrajini 25. svibnja i najavio povlačenje vojske. Niz protivnika ruskog predsjednika već su ove izjave ocijenili kao „dokaz predaje jugoistoka Ukrajine“ i kao znak „slabosti Vladimira Putina“ i cijelog „ruskog režima“, koji se „uplašio sankcija“.

Rusija će oštro odgovoriti na američke sankcije
Amerika je objavila da uvodi nove sankcije protiv niza ruskih kompanija i pojedinaca koji su usko povezani s Kremljem, kao odgovor na ono što smatraju kontinuiranom ruskom intervencijom u istočnoj Ukrajini. Rusko Ministarstvo vanjskih poslova upozorilo je da će odgovor Moskve na odluku Washingtona biti bolan.

Međutim, u stvarnosti je ruski predsjednik, dajući ove izjave, želio postići dva cilja.

Putin je prije svega pokazao cijelom svijetu spremnost Moskve da ispoštuje obveze koje je preuzela u Ženevi u vezi s deeskalacijom situacije u Ukrajini. To će znatno umanjiti rizik od uvođenja paketa ekonomskih sankcija protiv Rusije, bar zato što će Sjedinjenim Američkim Državama biti mnogo teže uvjeriti europske političare da je takav korak neophodan. Tržište je krajnje pozitivno odreagiralo na izjave ruskog predsjednika: euro je pao ispod 49 rubalja, dolar ispod 35, a burzovni indeksi su narasli za 5%.

Osim toga, Putin je ovim potezom faktički primorao ukrajinske vlasti na aktivnije djelovanje. Do sada je strategija Kijeva bila krajnje jednostavna i podrazumijevala je eskalaciju sukoba, suprotstavljanje Rusije i stalne žalbe Washingtonu i Bruxellesu. Sada im je ruski predsjednik postavio mnogo teži zadatak – treba odgovoriti na prijedloge koje je iznijela Moskva. I ako Putinov plan uspije, odgovor vlasti iz Kijeva će ih ili konačno pokopati ili će dovesti do deeskalacije situacije i federalizacije Ukrajine. Obje varijante Rusiji odgovaraju.

Detaljan scenarij

Ako Putinov plan uspije, odgovor vlasti iz Kijeva će ih ili konačno pokopati ili će dovesti do deeskalacije situacije i federalizacije Ukrajine. Obje varijante Rusiji odgovaraju.

Razmotrimo osnovne teze obraćanja ruskog predsjednika. Putin se izjasnio protiv referenduma 11. svibnja. Ovu izjavu ne treba tumačiti kao odustajanje od zaštite Donbasa. Kao prvo, Putin je odustajanje od referenduma faktički povezao s obustavljanjem protuterorističke operacije. Prema njegovim riječima, „obvezan uvjet za početak ovog dijaloga je bezuvjetno okončanje svake vrste nasilja, kako nasilja uslijed korištenja oružanih snaga, što je u suvremenom svijetu apsolutno neprihvatljivo, tako i nasilja uslijed korištenja nelegalnih oružanih formacija“. Na taj način on je ukrajinske vlasti doveo u krajnje neugodnu taktičku situaciju izloženosti „dvojnom udaru“ [taktička akcija u šahu u kojoj jedna figura vrši istovremeni napad na dvije ili više protivničkih figura - prim. prev.]. Kako je poznato, 6. svibnja je Vrhovna rada Ukrajine glasala protiv sudjelovanja u dijalogu, odbijajući provesti referendum o decentralizaciji. A sada će zastupnici morati ili promijeniti svoju odluku i obuzdati vlastite antiruske strahove, ili javno preuzeti odgovornost za neuspjeh miroljubivog načina rješavanja problema koji je predložio Putin. Jer zahtjev Vladimira Putina faktički su podržali mnogi međunarodni akteri, uključujući i glavnog tajnika UN-a Ban Ki-muna i šefa OESS-a. Pritom, kakav god potez povuče Vrhovna rada, to će biti u korist Rusije.

Tržište je krajnje pozitivno odreagiralo na izjave ruskog predsjednika: euro je pao ispod 49 rubalja, dolar ispod 35, a burzovni indeksi su se povećali za 5%.

Kao drugo, obaveza povlačenja određenih poteza u odgovor na izjavu Putina leži isključivo na kijevskoj vlasti, jer pristalice federalizacije nisu dužne slušati ruskog predsjednika. Ako Donjecke vlasti odluče održati referendum, neće biti jednostavno za to optužiti Putina. Predstavnici federalista, koji su ispravno protumačili izjavu ruskog predsjednika, već su kijevskoj vlasti iznijeli uvjete pod kojima bi odustali od održavanja referenduma. „To je hitno obustavljanje antiterorističke operacije i povlačenje svih jedinica oružanih snaga i MUP-a na mjesta njihovog stalnog stacioniranja; raspuštanje i razoružavanje svih nelegalnih oružanih formacija, oslobađanje svih političnih zatvorenika, među kojima su i oni koji su uhićeni na temelju lažnih kaznenih optužnica“, izjavio je zastupnik Vrhovne rade Oleg Carjov.

Na isti način se može protumačiti i Putinova izjava o ukrajinskim predsjedničkim izborima. Izjavivši da „predsjednički izbori sami po sebi predstavljaju kretanje u ispravnom smjeru“, Putin je Zapadu i Kijevu pokazao da Moskva ne planira sprečavati njihovo održavanje i da je, eventualno, spremna čak i priznati njihove rezultate. Međutim, predsjednik je odmah dodao da izbori „ništa neće riješiti ako svi građani Ukrajine ne budu upoznati s tim na koji način će se nakon održavanja ovih predsjedničkih izbora jamčiti poštivanje njihovih prava... smatramo da je izravan dijalog između kijevskih vlasti i predstavnika jugoistoka zemlje ključni element u rješavanju situacije“. Neki politolozi ovu izjavu tumače kao zahtjev da prije izbora bude usvojen novi Ustav. I ne isključuju mogućnost da se Moskva sa Zapadom već dogovorila da će održavanje izbora u Ukrajini biti odgođeno.

Najzad, Vladimir Putin je izjavio da Rusija više ne grupira vojne snage na granici s Ukrajinom. Moskva nije imala i nema za cilj službeno ući s vojskom u Ukrajinu. To bi, naime, izazvalo krajnje oštre sankcije i političke posljedice, da ne govorimo o tome da Rusija uopće ne želi voditi rat.

Uvođenje vojske radije se promatralo samo kao krajnji instrument za postizanje realnog cilja, a to je da jugoistok zemlje ostane pod kontrolom pristalica federalizacije. A sada su, po svoj ​​prilici, profunkcionirali drugi instrumenti za postizanje tog cilja: iz Donbasa, naime, stižu vijesti o dolasku grupa ruskih dobrovoljaca s naoružanjem. Tako da grupiranje jedinica na ukrajinskoj granici postaje politički, i čak ekonomski, nerentabilno.

Ukrajinske vlasti razumiju Putinovu igru i na svaki način pokušavaju anulirati posljedice njegovih izjava. „Vladimire Vladimiroviču, nikako vam ne priliči, kao predsjedniku velike zemlje, prodavati maglu“, izjavio je ukrajinski zamjenik premijera Arsenij Jacenjuk. „Budući da je Rusija tražila da se odgodi neki referendum od 11. svibnja, trebalo bi obavijestiti ruskog predsjednika da za 11. svibnja nije bio planiran nikakav referendum.“ Međutim, ako su Putinove izjave zaista usuglašene s Europom, mišljenje Kijeva će malo koga zanimati.