Moskva se neće miješati u sukob na jugo-istoku Ukrajine

Izvor: Aleksej Jorš

Izvor: Aleksej Jorš

Ruska vlast je očigledno donijela principijelnu odluku da se otvoreno ne miješa u situaciju na jugo-istoku Ukrajine. O tome svjedoče objavljeni podaci o razgovoru između ministara obrane Rusije i SAD-a te potom odlazak ruskih vojnika od granice. Ti su koraci, sa svoje strane, bili polazište za novu, aktivniju vojnu operaciju ukrajinskih vladinih snaga.

Što se tiče skrivenog sudjelovanja ruskih vojnika u događajima u regiji, onda ako je ono uopće postojalo bilo je neznačajno. Tijekom ratnih akcija posljednjih dana bilo je očigledno da rusofoni pobunjenici imaju samo malenu jezgru iz ljudi s realnom ratnom spremom. U toj jezgru važnu ulogu igraju ruski nacionalisti sa stvarnim ratnim iskustvom, no njihovi odnosi s Ruskom državom su u najmanju ruku nejdnoznačni.

Rusija će oštro odgovoriti na američke sankcije
Amerika je objavila da uvodi nove sankcije protiv niza ruskih kompanija i pojedinaca koji su usko povezani s Kremljem, kao odgovor na ono što smatraju kontinuiranom ruskom intervencijom u istočnoj Ukrajini. Rusko Ministarstvo vanjskih poslova upozorilo je da će odgovor Moskve na odluku Washingtona biti bolan.


Lider pobunjenika u Slavjansku Igor Girkin-Strelkov ima, sudeći prema podacima koji su poznati do danas i njegovim vlastitim iskazima na forumima, prilično radikalna nacionalistička uvjerenja. Sadašnji ruski režim voli isto onoliko koliko i sudionici demonstracijskih akcija na Bolotnom trgu. Obilje objavljenih biografijskih podataka (uključujući mjesto službe), nepostojanje najednostavnijih mjera tajnosti i sudjelovanje u vojno-rekonstrukcijskom pokretu popunjavaju njegov lik. 

Po svoj prilici Strelkov je umirovljenik specijalnih jedinica FSB-a u nevisokom zvanju, s razvijenim predstavama o tome „kako organizirati Rusiju“. To je česti tip koji vuče porijeklo iz struktura ruskih specijalaca. Takvom tipu pripada i osuđeni pukovnik Vladimir Kvačkov. Ti ljudi često se nađu u centru događaja, no službena birokracija ne voli surađivati s njima. 

Na Jugo-istoku nema ništa što podsjeća na idealno obučene i opremljene jedinice „uljudnih ljudi“. Malena ratna jezgra pobunjenika ima potpuno skromnu opremu, a pritom nema nikakvih čvrstih znakova koji ukazaju da ona vuče porijeklo iz postsovjetske Rusije.

Prijenosni protuzračni raketni kompleks, koji se koristio prvi dan borbi, pobunjenici su očigledno uzeli tijekom razoružanja jedinice 25. brigade ukrajinskih Zračno-desantnih vojski. U sovjetska vremena na svaku desantnu četu otpadalo je četiri takva raketna kompleksa. Teško da je suvremena ukrajinska vojska bitno drugačija. To da se nakon prvog dana aktivne borbe kompleks više nije koristio, potvrđuje da je to jedini takav trofej kojeg imaju, s malenom zalihom municije. 

BRICS osniva svoj monetarni fond
MMF već u dogledno vrijeme neće biti jedina organizacija na svijetu koja može pružati međunarodnu financijsku pomoć. Zemlje BRICS-a će osnovati alternativne institucije: vlastiti monetarni fond, razvojnu banku i zajedničke devizne rezerve.


Uloga ruskih specijalnih odreda i specijalnih službi u drami na Jugo-istoku sastoji se u promatranju situacije i mogućem održavanju komunikacijske veze s liderima pobunjenika. Rusija namjerava sa strane promatrati na koji način Kijev guši ustanak na Jugo-istoku. Očigledno je da za to postoji dva razloga. Kao prvo, to je strah pred ekonomskim sankcijama. SAD i Njemačka su rekli da će ih uvesti u slučaju bilo kakve vojne intervencije. Kao drugo, Moskva se ne želi upletati u za njezinu ekonomiju potencijalno rušilački sukob, zbog velikih ekonomski problematičnih teritorija s većinskim nejednoznačno raspoloženim ukrajinskim stanovništvom prema kojem Rusija nije nikad pokazivala veliko zanimanje.


Trenutno se vidi da ukrajinske vladine snage uz svu svoju lošu organizaciju, moral i iskustvo polagano, s neuspjehom i gubicima, sužavaju prsten oko pobunjenika. Najvjerojatnije će kontrola nad teritorijem biti uspostavljena točno na vrijeme kako bi se barem uz prividnu zakonitost mogli provesti predsjednički izbori 25. svibnja.

Polazeći od toga bilo bi pogrešno zaključiti da se na horizontu vidi kraj ukrajinske krize. Vojna operacija, koju je provela slabo pripremljena vojska, pa još uz podršku nelegalnih jedinica nacionalista, mora biti popraćena ljutnjom stanovništva. Tragični događaji u Odessi samo će još  više pojačati tu ogorčenost. Sljedeće generacije ukrajinske države stajat će na tom buretu baruta.

Perspektive takve državnosti bile su nejasne i bez toga. Ukrajina je nakon svrgavanja Janukoviča dobila svo moguće zlo od revolucije, no ostala je bez njezine glavne dobrobiti – smjene političke elite. Svi kandidati na dužnost predsjednika, uključujući Juliju Timošenko, imaju dugu povijest u ukrajinskoj vlasti. U različitim razdobljima svi su bili prihvaćeni kao oličenje lokalne korupcije. Ukrajina je osuđena na dugotrajnu političku krizu s daljnjom radikalizacijom politike, s izlaskom čimbenika nacije, jezika i religije na prvi plan.

Žrtva krimske kampanje
„Krimski fatum“ se svodi na činjenicu da se Rusija ponovo našla u situaciji u kojoj su su s jedne strane „svi protiv Rusije“, a s druge samo ona. Rusija je sad država-revizionist i ne smije pokleknuti.


Rusija, EU i SAD će neizbježno biti uvučeni u sve novije potrese unutar Ukrajine. Uzimajući u obzir međusobno nepovjerenje koje pokazuju njihovi lideri i dalje će postojati sukobi među njima. Osim toga, nakon ruske aneksije Krima samostalni važni cilj SAD-a je obnova svojeg jako uzdrmanog autoriteta putem kažnjavanja Rusije, pretvarajući je u državu-roba. Javne i nejavne sankcije uvodit će se protiv Rusije postupno tijekom mnogih godina u skladu s pripremama europske i američke ekonomija za njihovo donošenje. 

Tako što je Rusija odustala od intervencija na Jugo-istoku nije poništila prijetnje sankcijana, već si je samo kupila jedno određeno vrijeme da se pripremi na njih putem preorijentacije ekonomskih, znanstveno-tehničkih i drugih veza na Aziju.

Upravo radi toga ćemo u sljedećim tjednima gledati na televiziji kako oni „tuđi“ na istoku Ukrajine postupno ubijaju „naše“ uz jasno izraženo prihvaćanje predsjednika SAD-a i njemačke kancelarke. I taj će prizor izmijeniti rusko društvo, predodredivši političku povijest Rusije u sljedećim desetljećima.  

Vasilij Kašin je stručnjak Centra za stratešku i tehnološku analizu.

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće