Izvor: Sergej Jolkin
Ministri vanjskih poslova zemalja BRICS-a (Brazila, Rusije, Indije, Kine i Južnoafričke Republike) sreli su se na marginama summita posvećenog nuklearnoj sigurnosti koji je održan u Haagu 24. i 25. ožujka. Između ostalog, razmijenili su mišljenja o situaciji u Ukrajini.
„Na sastanku s ministrima vanjskih poslova zemalja BRICS-a pokazano je potpuno razumijevanje trenutne situacije [oko ukrajinske krize] i njenih povijesnih aspekata, na čemu smo vrlo zahvalni našim partnerima.“
Sergej Lavrov, ministar vanjskih poslova RF
Na konferenciji za novinare, održanoj nešto kasnije u Haagu, šef ruske diplomacije Sergej Lavrov je prokomentirao susret s kolegama iz BRICS-a: „Na sastanku s ministrima vanjskih poslova zemalja BRICS-a izraženo je potpuno razumijevanje trenutne situacije i njenih povijesnih aspekata, na čemu smo vrlo zahvalni našim partnerima“, istaknuo je Lavrov, govoreći o stavovima sudionika summita prema ukrajinskoj krizi.
Njegove kolege iz BRICS-a osudile su uvođenje sankcija Rusiji i „nedobronamjernu retoriku“ zapadnih zemalja. „Širenje nedobronamjerne retorike, uvođenje sankcija i uzvratnih sankcija i politički pritisci ne doprinose uravnoteženom i mirnom rješavanju krize u skladu s međunarodnim pravom i ciljevima i principima Povelje UN-a“, kaže se u zajedničkoj izjavi danoj nakon sastanka. Članice BRICS-a smatraju da se „regionalni problemi zemalja-članica ove organizacije moraju rješavati putem dijaloga, u okviru UN-a“.
I zemlje-članice BRICS-a izrazile su neslaganje i zabrinutost zbog nagovještaja australijskih vlasti da bi Rusiji moglo biti uskraćeno sudjelovanje na summitu G-20 koji će se u studenom ove godine održati u Brisbaneu. Prema riječima Lavrova, Australija nije jedini utemeljitelj G-20, ona samo predsjedava ovom organizacijom tijekom 2014. „Dvadesetorku smo osnovali zajednički, pa ćemo u okviru nje raditi po ranije utvrđenim principima“, rekao je u ime članica BRICS-a.
Po završetku summita BRICS-a jasno je da se članice ove organizacije ne slažu sa stavovima zapadnih zemalja koje vrše pritisak na Moskvu zbog pristupanja Krima Ruskoj Federaciji. Međutim, zemlje-članice BRICS-a iznijele su različite stavove povodom situacije u Ukrajini. Kina, koja je odlučno protiv neovisnosti Tibeta i Tajvana, vrlo je suzdržana po pitanju ulaska Krima u sastav Ruske Federacije.
U Haagu su održani pregovori predsjednika Kine Xi Jinpinga i predsjednika SAD-a Baracka Obame koji su, između ostalog, bili posvećeni i situaciji u Ukrajini. Kineski predsjednik se založio za političko rješavanje krize i iznio prijedloge iz kojih se vidi da Peking ne namjerava ostati samo promatrač. Xi Jinping je rekao da u dogledno vrijeme treba stvoriti odgovarajući međunarodni koordinacijski mehanizam i apelirao na sve zainteresirane strane da ne poduzimaju ništa što bi moglo dovesti do daljnjeg pogoršanja situacije.
Obama je izložio svoje viđenje uzroka krize u Ukrajini i ocjenu pripajanja Krima Ruskoj Federaciji. Kako prenosi kineska novinska agencija Xinhua, Obama se ipak složio „sa stavovima i principima koje je iznijela Kina“ i rekao da Peking „može odigrati važnu ulogu“ u danoj situaciji.
Dakle, Kina je spremna uključiti se u pregovore ruskih, zapadnih i ukrajinskih političara kako bi pomogla u iznalaženju mirnog rješenja krize. Iako Peking nema mnogo iskustva u ovakvim diplomatskim misijama, Kina je u prednosti u odnosu na ostale zemlje. Prije svega, ona je jedan od važnih strateških partnera Rusije, a već niz godina surađuje i s Ukrajinom, između ostalog u vojno-tehničkoj sferi. Pored toga, Kina je u korektnim odnosima sa SAD-om. Zato nije isključeno da će kineska diplomacija izbiti u prvi plan u rješavanju ukrajinske krize.
Jurij Panijev je stručnjak u oblasti međunarodnih odnosa i znanstveni suradnik Instituta za Latinsku Ameriku Ruske akademije znanosti.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu