Ruski pogled na „stezanje remena“

Preuzevši štafetu predsjedavajuće zemlje na summitu G-20, Rusija je u okviru razmatranja teme međunarodne financijske arhitekture predložila da se obrati pozornost na krug pitanja vezanih za upravljanje državnim dugom. Jedan od postavljenih zadataka u tom pravcu je preispitivanje osnovnih principa upravljanja državnim dugom koje su formulirali Svjetska banka i MMF. Konkretno, tijekom rasprave iznesen je prijedlog da se kao dug tretiraju takozvane uvjetne obveze, između ostalog i one koje su vezane za isplatu mirovina. Prvi rezultati tog rada bit će predstavljeni u listopadu, a usvajanje konačne verzije planirano je za veljaću-ožujak sljedeće godine.

Još jedan pravac rada je pripremanje strategija postupnog smanjenja sudjelovanja država u poticanju ekonomija. Sudionicima summita G-20 predočeni su srednjoročni programi usmjereni na postupno kretanje ka stabilizaciji i poboljšanju pokazatelja deficita državnog budžeta i obima državnog duga, koje je neodvojivo vezano za potrebu da se uzima u obzir poguban utjecaj pretjerane fiskalne konsolidacije na rast ekonomije. Prema riječima predsjednika Ruske Federacije Vladimira Putina, sudionici G-20 su nakon oštrih rasprava shvatili da je u ovom pitanju potrebno naći optimalni balans.

Kako pokazuje situacija u eurozoni, povećana recesija je prateći učinak suviše ambicioznih programa štednje budžetskih sredstava. S druge strane, kad je riječ o zadatku da se smanji deficit budžeta, popustljivost može poljuljati povjerenje tržišta te zbog povećanja sume zajmova odgoditi trenutak izlaska na put stabilnijeg rasta ekonomije. Zbog toga se u svakom konkretnom slučaju treba pridržavati individualnih strategija koje će balansirati između ovih dviju dijametralno suprotnih interesa.

Više o G20

S druge strane, kako je naglasio predsjednik Ruske Federacije Putin, jasno je da za povratak na visok tempo rasta nije dovoljno samo stabilizirati državno financiranje. Zbog toga je Rusija predložila summitu G-20 razmotriti peterburški plan djelovanja u pravcu osiguranja rasta ekonomije i stvaranja radnih mesta. Taj plan se temelji na budžetskim strategijama i obvezama zemalja vezanim za provođenje strukturnih reformi, koje će omogućiti uspješno ostvarenje inicijativa u sferama reguliranja tržišta rada i oporezivanja, razvoja ljudskog kapitala, modernizacije infrastrukture i reguliranja tržišta roba.

I Rusija je u okviru samita G-20 predstavila svoju fiskalnu strategiju, utemeljenu na parametrima deficita i državnog duga koji su usvojeni u okviru budžeta za 2013-2015. Prema riječima ministra financija Ruske Federacije Antona Siluanova, u plan su uključene mjere koje se tiču stimuliranja rasta investicija. Recimo, planirano je da se do 2015. osigura razina investicija koja iznosi 25% bruto domaćeg proizvoda, a do 2018. ta bi se razina trebala podići na 27% bruto domaćeg proizvoda.

Ne bi bilo sasvim korektno porediti ruske parametre državnog financiranja čak i sa zemljama BRICS-a: Indijom, Brazilom i Južnoafričkom Republikom. Među članicama G-20 Rusija izgleda prilično solidno po tom pitanju, s obzirom da je najveći izvoznik energenata na svjetsko tržište, što joj omogućava održati komfornu razinu državnog duga u odnosu na bruto domaći proizvod i pozitivan saldo tekućeg računa platnog bilansa. Još je rano sumirati rezultate ostvarenja mjera koje su u Rusiji poduzete u vezi s budžetskom štednjom, jer je budžetsko pravilo tek ove godine stupilo na snagu, a usporavanje tempa rasta ekonomije djelimično je vezano za smanjenje državnih troškova, ali ipak najviše ovisi o drugim čimbenicima. 

Autor je analitičar UFS Investment Company