Tko je bolje prošao: Europska unija ili Hrvatska?

Izvor: Reuters

Izvor: Reuters

U proteklih mjesec dana, otkad je Hrvatska postala nova članica Europske unije, u ruskim medijima su se pojavljivali mnogobrojni komentari ruskih stručnjaka o pozitivnim i negativnim stranama ulaska Hrvatske u novu zajednicu.

Što je dobila Europska unija od ulaska Hrvatske? Treba primijetiti da je Hrvatska ekonomski najrazvijenija balkanska država. Razina BDP-a je po glavi stanovnika, prema podacima Međunarodnog valutnog fonda, oko 18 tisuća dolara. To je puno više od Bugarske i Rumunjske koji su već šest godina članice EU-a. Povećat će se i demografska masa EU-a. Umjesto 502,3 mil. stanovnika u njoj će sad biti 506, 8 mil. Povećao se i teritorij Europske unije za 56, 6 tisuća km2. Europska unija izvući će dobit i iz činjenice da će kontrolirati Jadransko more (ako se uzme u obzir fenomenalna prostranost priobalja Hrvatske).   

Rusija i Hrvatska - dvadeset godina suradnje i partnerstva
U svibnju prošle godine navršilo se točno dvadeset godina od trenutka uspostave diplomatskih odnosa između Rusije i samostalne države Hrvatske.

Istaknimo također da je Hrvatska, kao i druge zapadne balkanske države, već odavno zatvorena u vanjskoj trgovini prije svega na države Europske unije. Prema računicama za 2011. udio Hrvatske u vanjskoj trgovini EU-a iznosio je pola postotka. Sad će vanjska trgovina Hrvatske ući u statistiku vanjske trgovine same Europske unije, što će neznatno povećati njezin značaj na globalnom tržištu. Povećat će se i kapacitet untrašnjeg tržišta EU-a, što je važno za privlačenje potencijalnih investitora. 

Važan je i gepolitički značaj pripajanja Hrvatske koja sad može utjecati na svoje balkanske susjede. Neki od njih toliko dugo vremena pregovaraju o pripajanju da su izgubili svaku nadu da će jednog dana ući u EU. Zašto je to važno za EU? Ona sad može, manipulirajući mogućnošću članstva u EU, upravljati balkanskim državama a da one de facto ne ulaze u njezin sastav. A to je bitno u odnosima Europske unije s Albanijom, Makedonijom, Srbijom, Crnom Gorom, Bosnom i Hercegovinom i Kosovom. Uzimajući u obzir nisku ekonomsku razinu i sve veći kriminal te korupciju u tim državama, EU ih naravno ne želi uzimati u svoj sastav, ali im želi dati nadu za to.

Što je dobila Hrvatska? U drugoj polovini 2013. država će dobiti 700 mil. eura od europskih fondova za svoj razvoj. To nije puno, polazeći od tog da BDP države iznosi 80 mlrd. dolara po paritetu kupovne moći, no ta će se suma još povećati u 2014., kad će Hrvatska uspostaviti potpunu suradnju s fondovima EU-a. Građani su zabrinuti i padom plaće u 2012. (gotovo za 2%). Uzmimo u obzir da Hrvatska od 2009. ne može izaći na kraj s padom ekonomije. Teško da će ulazak u EU pomoći da se riješi taj problem. Posebno ako uzmemo u obzir da će sve veća konkurencija s vodećim europskim proizvođačima razoriti dobar dio hrvatskih poduzeća.

Ruski turisti su uvijek rado viđeni u Hrvatskoj
Ivo Josipović u intervjuu za Ruski vjesnik govori o nedostacima i prednostima ulaska u EU. Hrvatski predsjednik je također iznio svoje viđenje bilateralnih odnosa s Rusijom te je izrazio nadu da nova vizna pravila neće otjerati ruske goste.

Jedina grana ekonomije koja će imati koristi je turizam. Hrvatska mora napraviti sve da ne otjera turiste iz država koje ne ulaze u EU. One mogu nastradati u slučaju pooštravanja viznog režima. Osim toga, procvat ekonomskog sektora ne jamči, kako se lijepo vidi na primjeru Grčke, uspjeh čitave ekonomije.

U narednim godinama bit će jasno hoće li ulazak Hrvatske u EU doprinijeti rastu investicija. Hrvatska s tim ima problema – obujam investicija u ekonomiju se smanjuje od 2008. godine. Postoji prijetnja i od daljnjeg povećanja državnog duga, koji se ionako zadnjih godina uvećao za 3-4%. 

Europskoj uniji se može čestitati: ona je uspjela priključiti u svoju zajednicu zaista najvitalniju ekonomiju Balkana, koja će za nju biti najkorisnija u geopolitičkom i geoekonomskom planu. Korist Hrvatske od ulaska u Europsku uniju je upitna, no konačni rezultat vidjet će se tek u budućnosti. 

Sergej Kizima, doktor političkih znanosti i redoviti komentator na poslovnom portalu

Ruski tekst na sajtu Vzgljad.ru