Zaštitna strategija ODKB-a

Prošla dva mjeseca obilježio je čitav niz aktivnosti u okviru Organizacije Ugovora o kolektivnoj sigurnosti (ODKB) i Šangajske organizacije za suradnju (ŠOS), a sve te aktivnosti bile su usmjerene na pripremu za naglu promjenu situacije u Afganistanu od trenutka kada 2014. njegov teritorij napuste Međunarodne snage za podršku sigurnosti (ISAF). Što je taj trenutak bliži, sve su mračnije prognoze glede razvoja situacije u ovoj srednjoazijskoj zemlji.

Istina, zapadnim zemljama ne prijeti nikakva opasnost osim bruke pred cijelim svijetom, jer će neminovno biti primorane priznati da boravak kontingenta od nekoliko tisuća vojnika u Afganistanu nije imao nikakvog efekta, da su kolosalni troškovi cijele te operacije bili potpuno besmisleni, da inkubator terorista nije uništen, i da je izvoz narkotika iz ove regije sada višestruko uvećan. No države koje graniče s Afganistanom ili su relativno blizu njegovih granica dobro shvaćaju koliko veliku i realnu opasnost predstavlja ta zemlja. Najviše su zabrinute bivše sovjetske republike i Rusija.

Doduše, ponekad i mjere zaštite od opasnosti koja dolazi iz Afganistana, blago rečeno, izazivaju čuđenje. Na primjer, na savjetovanju čelnika antinarkotičkih službi država-članica ŠOS-a, održanom krajem travnja u Biškeku, Viktor Ivanov, šef Federalne službe Rusije za borbu protiv trgovine narkoticima, predložio je da ova organizacija pokrene inicijativu za formiranje međunarodnog operativnog stožera za likvidaciju proizvodnje narkotika u Afganistanu. Ni manje ni više, nego likvidaciju... Kako se to može postići na daljinu, bez uvođenja druge naoružane grupacije umjesto  Međunarodnih snaga za podršku sigurnosti koje su na odlasku? Na to pitanje nitko nema odgovor, a Rusija i druge postsovjetske zemlje vrlo su nesklone bilo kakvom vojnom sudjelovanju u rješavanju problema Afganistana. Očito je da će se problem rješavati na neki drugi način.

Već na savjetovanju ministara obrane članica ŠOS-a u Biškeku 26. lipnja razmatrao se sasvim drukčiji pristup. Ruski ministar obrane, general Sergej Šojgu po dolasku na savjetovanje najprije se susreo s predsjednikom Kirgistana Almazbek Atambajevom i uvjerio ga da će Moskva u 4. tromjesečju 2013. početi isporučivati ​​ovoj zemlji velike količine oružja i tehnike. Istovremeno je informativna služba Ministarstva obrane RF objavila da je na savjetovanju ministara obrane ŠOS-a posebna pažnja posvećena „mogućoj destabilizaciji“ situacije u Afganistanu poslije 2014. u vezi s povlačenjem Međunarodnih snaga za podršku sigurnosti iz regije. Zamjenik ministra obrane RF Anatolij Antonov poslije savjetovanja je u razgovoru s novinarima precizirao da će s odlaskom Međunarodnih snaga za podršku sigurnosti vrlo vjerojatno doći do zaoštravanja unutarnjeg sukoba u Afganistanu i da će se taj sukob proširiti i izvan njegovih granica, jer će izazvati rijeke izbjeglica i veću diverzantsko-terorističku aktivnost islamskih ekstremista u Centralnoj Aziji. Prema tome, afganistansku opasnost treba zaustaviti neposredno na granicama ove zemlje.

Iste takve mjere razmatrali su i sudionici drugog zasjedanja čelnika pograničnih službi članica ŠOS-a, održanog u Ekaterinburgu od 25. do 27. lipnja, a istodobno je u Moskvi održano zasjedanje Vojnog odbora ODKB-a. To je nova struktura u čiji sastav ulaze čelnici glavnog stožera oružanih snaga zemalja sudionica ove organizacije. Odbor je razmotrio pitanje praktičnog rješavanja zadataka vojnopolitičke integracije, razrađenih na zasjedanjima službenih organa i na neformalnom summitu šefova država-članica ODKB-a 27. i 28. svibnja 2013. u Biškeku.

Podsjećamo da je generalni tajnik ODKB-a Nikolaj Bordjuža ovako okarakterizirao zadatke razmatrane na tom zasjedanju: „U našem djelovanju postoje dva vektora. Prvi je suradnja s vlastima Afganistana i pružanje pomoći u osiguravanju stabilnosti i pripremi vojnih i policijskih struktura, kao i u realizaciji socijalnih i ekonomskih projekata. Drugi je jačanje vojnog i policijskog potencijala ODKB-a, Zajedničkih snaga za brzo djelovanje, bilateralnih grupa i mirovnog potencijala. Tome treba dodati pitanja zaštite državnih granica“. Sudeći po službenim informacijama sa zasjedanja vojnog odbora, on je „utemeljen na prijedlogu Rusije vezanom za reorganizaciju sustava upravljanja Organizacijom i Kolektivnim snagama za operativno reagiranje“. Razmotreno je i pitanje jačanja zajedničkog vojnog kontingenta u regiji. Drugim riječima, na prvom mjestu su očito bile zaštitne mjere vojnih i policijskih struktura u ODKB-u.

Zašto Rusija otvara vojnu zrakoplovnu bazu u Bjelorusiji? Nova ruska baza po svoj prilici odgovor je Moskve na sustav proturaketne obrane koji SAD postavlja u Europi i zrakoplovnu bazu NATO-a u Litvi u kojoj, u blizini ruske granice, dežuraju lovci-bombarderi F-16 koji mogu prenositi nuklearne bombe.

Što to znači za građane Rusije i drugih zemalja Zajednice nezavisnih država? Prije svega, to je faktički priznanje neizbježnosti starih prijetnji afganistanskih terorista da će prenijeti svoje terorističko djelovanje na teritorij SSSR-a, a kasnije i na postsovjetski prostor. Teroristi su time počeli prijetiti odmah nakon povlačenja Ograničenog kontingenta sovjetske armije iz Afganistana. Sada su jedinice zapadne koalicije u najboljem slučaju malo usporile realizaciju takvih obećanja, ali smo ipak imali priliku vidjeti kako izgleda ta realizacija čak i za vrijeme prisustva Međunarodnih snaga za podršku sigurnosti u Afganistanu.

Svi vojni stručnjaci govore o tome da afganistanske terorističke grupacije uglavnom čine mladi ljudi iz Tadžikistana, Uzbekistana i Kirgistana, a zatim se ti isti ljudi pojavljuju u vidokrugu ruskih obavještajnih službi već kao lideri organizacija islamskih ekstremista u Moskvi, Sankt-Peterburgu i drugim velikim ruskim gradovima. Oni zasada nisu uspjeli značajno proširiti svoju neprijateljsku djelatnost u našoj zemlji, ali intenzivno i neprekidno vrbuju gastarbajtere, kojih na teritoriju Ruske Federacije ima na desetke tisuća. Ukratko, vojne i policijske strukture zemalja-članica ODKB-a imaju dovoljno razloga da se temeljito pripremaju za rat protiv ekstremista na vlastitom teritoriju.