Hoće li skandal sa špijunom dovesti do rasta antiamerikanizma u Rusiji?

U tom su trenutku sudionici susreta, među kojima su bili i nepomirljivi neprijatelji Washingtona poput iranskih politologa, predstavnika pokreta Hamas iz palestinskog dijela Gaze i libanskog Hezbollaha, raspravljali o perspektivama međusobnog djelovanja Rusije i Zapada na Bliskom istoku. Nakon što su saznali za skandal sa špijunom, nitko se od njih nije počeo naslađivati idejom o mogućem pogoršavanju odnosa između Moskve i SAD-a.

Neki su sudionici susreta, upravo suprotno, isticali kao pozitivan trend oprezno zbližavanje pozicije Moskve i Washingtona oko pitanja na Bliskom Istoku.

Moguće da se takva suzdržanost u ocjeni moskovskog incidenta može objasniti činjenicom da se on neće odraziti na rusko-američki dijalog.

Vjerojatno da su i ruske specijalne službe, koje su sudjelovale u operaciji hapšenja američkog špijuna, bile svjesne tog pozitivnog trenda u odnosima Moskve i Washingtona. Upravo se zboga toga nisu ni bojale svojim djelovanjem zakomplicirati situaciju.

Mogli bi dugo raspravljati oko toga je li ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov unaprijed znao za hapšenje Foylea prije susreta u Švedskoj s američkim državnim tajnikom Johnom Kerryem. No ta činjenica da diplomati dviju država nisu gubili vrijeme na raspravljanje oko jedne detektivske i istovremeno ''rekviziterske'' priče o američkom špijunu, koji je s kompletom perika, punim kovčegom novca, starim mobitelom i kompasom išao vrbovati ruskog obavještajca, svjedoči o nemanju želje prvih ljudi vanjskopolitičkih resora da se miješaju u djelovanje tajnih službi.  

Proglašenje uhićenog Amerikanca personom non grata bila je prirodna reakcija ruskog Ministarstva vanjskih poslova na novonastalu situaciju. Bez obzira na to glasno uhićenje američkog građanina, koje se odvilo pred televizijskim kamerama, reakcija Kremlja je bila jako suzdržana. Kremlj je izrazio samo žaljenje po pitanju ilegalne djelatnosti diplomata, koja će sniziti razinu povjerenja među državama. 

Neće li priča u Moskvi potaknuti novi rat tajnih službi dviju država? Mislim da se to neće dogoditi u dogledno vrijeme – Amerikancima je danas potreban dijalog s Rusijom, a neodgovarajuća reakcija na špijunski skandal može se negativno odraziti na intenzivnost političkog dijaloga. A za takav razvoj događaja nije nitko zainteresiran.

I zbog čega je uhićenje trećeg tajnika veleposlanstva SAD provedeno tako javno? Radi li se samo o tome da je diplomat ''bio drzak'', kako je američkim novinama objasnio ruski suradnik tajnih službi.

Ne radi se samo o tome, ima ovdje pregršt objašnjenja. Čini mi se da je najvjerodostojnija ona koja kaže da je operacija FSB-a neposredno vezana s američkom istragom terorističkog čina u Bostonu.  

Taj teroristički čin je bio razlog objektivnog ''odmjeravanja'' ruskih i američkih resora. Ruska strana je tvrdila da je već odavno upozoravala SAD na braću Carnajevi, no potonji nisu obraćali pažnju na dostavljene informacije. Amerikanci su, pak, indirektno optužili ruske kolege da su od njih skrivali informacije.

Usporedimo činjenice: treći tajnik američkog veleposlanstva u Moskvi pokušao je za milijun dolara vrbovati suradnika ruskih tajnih službi, koji se bavio problemima na Kavkazu i posjedovao o tome razne informacije, uključujući i one o braći Carnajevih. Ta bi informacija, računali su u američkim tajnim službama, mogla potvrditi američku verziju događaja i opravdati ih pred Bijelom kućom. Odlučnost Središnje obavještajne službe SAD-a izazivala je bijes kod ruskih vojnih službenika, koji su uoči susreta Lavrova i Kerrya uhitili Amerikanca.  

Razumije se da incident sa špijunon neće proći nezapaženo. On će naročito utjecati na reputacijuMichaela McFaula, američkog veleposlanika u Moskvi, koji je morao čitavo to vrijeme znati o djelatnosti tajnika. Diplomat će sad morati Rusima odgovarati na složena pitanja oko priče sa špijunom.

Ipak većina ruskih stručnjaka i političara ne očekuje novi val antiamerikanizma u zajednici.  U Moskvi se uglavnom gleda na uhićenje američkog špijuna kao na naročiti lokalni incident, koji se isključivo odnosi na sposobnosti tradicionalno suparničkih tajnih službi Rusije i SAD-a. I odbacuju pretpostavke da je ta operacija imala karakter političke narudžbe kako to pokušava servirati čitav niz američkih masovnih medija.