Investitori, Rusija vas čeka

Karikatura: Aleksej Iorš.

Karikatura: Aleksej Iorš.

Ogromna sirovinska baza i beskrajne neosvojene poljoprivredne površine pružaju Rusiji mogućnost velikog ekonomskog rasta u godinama koje dolaze. Ova situacija sasvim je suprotna u odnosu na onu u EU i drugim zemljama Zapada - i samim time, predstavlja pravi mamac za strane investicije.

Danas većina tvrtki, osim već osvojenih, stalno traži nova tržišta na kojima se uspješno može razvijati poslovanje. U međunarodnoj podjeli rada, svaka zemlja, u pravilu, ima svoje prednosti. Rusija se tradicionalno vidi kao zemlja bogata sirovinama, s velikim zalihama nafte i plina, stoga zato treba investirati upravo u te segmente industrije i privrede. Međutim, ima i drugih privrednih grana koje investitorima mogu biti izuzetno zanimljive.

U Rusiji se trenutno jako brzo razvija elektronička trgovina („e-trgovina“). Ovaj način trgovine već je vrlo konkurentan u milijunskim gradovima, iako u mnogim većim mjestima još ima mogućnosti za razvoj e-trgovine.

Rusko tržište je veliko, a vodeće svjetske tvrtke još ga nisu u potpunosti osvojile, stoga na njemu ima mnogo prostora za dvoznamenkasti rast BDP-a tijekom dužeg niza godina.

Druga zanimljiva privredna grana je poljoprivreda i agroindustrijski kompleks u cjelini. Danas raste globalna potražnja za prehrambenim proizvodima uslijed sve veće kupovne moći stanovništva u zemljama u razvoju, kao što su Kina i Indija. Rusija ima ogromne obradive površine plodne zemlje koje su nedovoljno iskorištene. Ovaj potencijal može se iskoristiti u proizvodnji mesa, žitarica i voća. Tako se talijanski proizvođač džemova ZUEGG u Rusiji bavi preradom voća. Ova tvrtka 2006. je započela pregovore o pokretanju proizvodnje u Rusiji, a 2008. tvrtka ZUEGG investirala je 35 milijuna eura u otvaranje svojeg poduzeća u Kaluškoj oblasti. U proizvodnji radi 70 ljudi i ostvaruje se promet od 10 do 12 milijuna eura godišnje. Njihovi proizvodi trenutno se prodaju u Rusiji i Kazahstanu.

Važno je napomenuti da uspješan razvoj poslovanja uvelike ovisi o odnosu lokalnih vlasti. U Rusiji, pozitivan primjer može biti Kaluška oblast, gdje je lokalna uprava uložila mnogo truda u razvoj industrijskih parkova i izgradnju infrastrukture. Odabrane su parcele na kojima je uveden plin, električna energija, voda i izgrađena je prometna infrastruktura. Upravo u takvim industrijskim parkovima investitori bez dodatnih troškova mogu zakupiti zemljište na duže vrijeme ili ga otkupiti. Posljednjih godina, po ovom obrascu razvija se i Uljanovska oblast.

Danas se isplati investirati u Rusiju jer su zapadne zemlje trenutno u stagnaciji, a ruska ekonomija i privreda bilježe daljnji rast.

Danas se isplati investirati u Rusiju jer su zapadne zemlje trenutno u stagnaciji, a ruska ekonomija i privreda bilježe daljnji rast. Na primjer, u Japanu, koji ima razvijenu privredu, rast stope BDP-a je oko 1% godišnje. Tvrtke koje posluju u toj zemlji, neće se moći objektivno dovoljno brzo razvijati jer je lokalno tržište visokokonkurentno. U Rusiji je ove godine prognozirana stopa rasta BDP-a od 3 do 4%. To je manje nego prije ekonomske krize 2008. godine, ali znatno više nego u zemljama Europske unije. Osim toga, rusko tržište je veliko, a vodeće svjetske tvrtke nisu ga još u potpunosti osvojile, stoga na njemu ima mnogo prostora za dvoznamenkasti rast BDP-a tijekom dužeg niza godina. Ulazak na takvo tržište može donijeti visok profit i omogućiti stjecanje novih potrošača. Naravno, na drugom kraju vage stoje problemi i rizici vezani za nesavršene državne institucije i propise. Zbog toga, pri ulasku na rusko tržište treba voditi računa ne samo o materijalnim faktorima, kao što su dovoljan broj kvalificiranih kadrova, prometna infrastruktura, kupovna moć i potrebe tržišta, nego i o kvaliteti državne uprave i poslovnom ambijentu u regijama u koje se planira investirati. U ovakvoj analizi mogu pomoći informacije Agencije za strateške inicijative, koju je 2011. osnovala vlada Ruske Federacije s ciljem poboljšanja uvjeta vođenja poslovanja u Rusiji.

Autor je prorektor Nacionalnog istraživačkog sveučilišta „Viša škola ekonomije“ i direktor Instituta za analizu poduzeća i tržišta.