Što će biti s Rusijom ako SAD proglase bankrot?

Karikatura: Nijaz Karim.

Karikatura: Nijaz Karim.

U ovom trenutku gornja granica javnog duga SAD iznosi 16 tisuća milijardi dolara, i ona je bila prekoračena 31. prosinca 2012. Ukoliko SAD proglase bankrot, to će biti globalni ekonomski tektonski poremećaj. Što će se dogoditi s Rusijom u tom slučaju?

Besmisleno je određivati kolika je vjerojatnost da SAD bankrotiraju, jer to nije moguće procijeniti. Tehnički bankrot nije najgori scenarij. Najgori je potpuni bankrot, a vrlo je moguće da će se baš to i dogoditi. Prema ocijeni stručnjaka, trenutna potrošnja u američkim domaćinstvima godišnje premašuje njihove prihode za 3 bilijuna američkih dolara.

Rusiju će djelomično spasiti i to što je direktno i portfolio investiranje u zemlju sada na krajnje niskoj razini. Na taj način smo mi već podmetnuli „loše vijesti“ kao zaštitni jastuk, tako da eventualni pad za nas neće biti tako tragičan.

Deficit se djelomično financira putem povećavanja javnog duga. SAD svakog mjeseca povećavaju javni dug za preko 125 milijardi dolara kako bi mogle otplaćivati tekući dug. U ovom trenutku gornja granica nacionalnog javnog duga SAD iznosi 16,394 bilijuna (16 tisuća milijardi) dolara, a ona je bila prekoračena 31. prosinca 2012. Ministarstvo financija SAD poduzelo je mjere koje će do 19. svibnja 2013. osigurati servisiranje duga. Standard & Poor's, Moody's Investors Service i Fitch Ratings ne isključuju mogućnost da 2013. dođe do pada rejtinga SAD zbog budžetnih i dužničkih problema, uslijed čega će otplata duga biti još veća, a time će se povećati i sam dug.

Posljedice bankrota SAD: prvih nekoliko sati u svijetu

Prve posljedice potpunog bankrota bit će privremeno obustavljanje obračuna u sektoru državnih obveznica i prekid obračuna u američkim dolarima. Poslije toga nas očekuje enormni pad američkog tržišta vrijednosnica i njegovo zatvaranje na nekoliko dana. U tom slučaju je pad drugih svjetskih indeksa garantiran. Svjetski bruto domaći proizvod će se strmoglaviti, a potražnja za sirovinama u svijetu će splasnuti. Neko vrijeme nitko neće kupovati naftu, plin i čelik.

Čim se formira sustav valutnih koordinata, lokomotiva ruske ekonomije, tj. izvoznici sirovina, krenut će neviđenim tempom u realizaciju svojih operacija i imat će šansu zaista postati igrači svjetskog ranga.

Moguć je i prekid obračunavanja na Forex tržištu valuta. Sve će zavisiti od toga kojom brzinom će centralne i privatne banke, kao i najveći fondovi, uspjeti odrediti osnovnu valutu za obračunavanje. Najvjerojatnije je da će se obračun nastaviti u eurima, engleskim funtama i japanskim jenima kao osnovnim i najlikvidnijim valutama.

Zatim će uslijediti ubacivanje novca u gotovinski promet, što će dovesti do znatnog ubrzanja inflacije, jer će se novčana masa povećati i nacionalne valute će početi gubiti vrijednost.

Prekid izračunavanja cijene državnih obveznica SAD i pad indeksa na tržištu vrijednosnica neizbježno i nezadrživo će odvesti u potpuni bankrot većinu svjetskih banaka i fondova, tako da će veliki dio svjetskog „bogatstva“ jednostavno nestati.

SAD svakog mjeseca povećavaju javni dug za preko 125 milijardi dolara kako bi mogle otplaćivati tekući dug. U ovom trenutku gornja granica nacionalnog javnog duga SAD iznosi 16,394 bilijuna (16 tisuća milijardi) dolara, a ona je bila prekoračena 31. prosinca 2012.

Prvi mjesec u Rusiji

Rusija je sada ranjivija nego 2008., tako da joj ovoga puta globalni ekonomski šok može nanijeti veću štetu, između ostalog i zbog toga što je Rezervni fond istrošen, a ovisnost budžeta o nafti je veća nego ranije. Prije krize je ruski budžet bio izbalansiran, iako su se cijene nafte kretale od 50 do 60 dolara po barelu, dok je sada, prema nekim procjenama, za izbalansiran budžet potrebno da barel nafte košta 120 dolara. Naftna industrija puni oko 40% državne blagajne, i u cjelini gledano sav ruski budžet ovisi o cijeni sirovina.

Poslije pada cijena sirovina proporcionalno će se smanjiti i priljev u budžet, tako da će Ministarstvo financija morati srezati troškove, a to će biti jako bolno. Neizbježno je smanjenje socijalnih transfera, što će dodatno oslabiti potražnju koja je ionako prilično slaba, jer se više ne pothranjuje ogromnim državnim troškovima.

Zatim će se smanjiti sve poslovne aktivnosti vezane za izvoz. Privremeni predah imat će samo proizvođači orijentirani na unutrašnju potražnju, kao što je bilo 1998., a prehrambena industrija će možda u izvjesnoj mjeri povećati promet. Situacija na unutrašnjem tržištu u velikoj meri zavisit će od isplata osobnih dohodaka i mirovina, jer neće postojati drugi izvori potražnje, kao što su, na primjer, krediti i državni troškovi.

Rusiju će djelomično spasiti i to što je direktno i portfolio investiranje u zemlju sada na krajnje niskoj razini, dok će se čisti odljev kapitala, koji sada iznosi preko 80 milijardi dolara godišnje, možda smanjiti zbog sveopće neizvjesnosti. Na taj način smo mi već podmetnuli „loše vesti“ kao zaštitni jastuk, tako da eventualni pad za nas neće biti tako tragičan.

Poslije prvog šoka ruske kompanije će nastaviti isporuku plina, nafte i metala Europskoj uniji i Kini, ali u nepovoljnijim uvjetima obračuna u različitim valutama, jer neće biti jedinstvenog mišljenja po pitanju univerzalnog ekvivalenta i tržišne vrijednosti. To dalje znači da će se i priljev u budžet postepeno početi obnavljati.

Što se tiče tečajne politike Središnje banke Rusije, najvjerojatnije će biti izabrana nova valuta za koju će se vezati tečaj rublja. Očigledno je da će to biti ona valuta koja bude najstabilnija u periodu turbulencije. Moguće je da će to i dalje biti dolar, ali „sasušen“, ili euro, iako je vrlo verojatna i košara valuta, među kojima će biti i neke nove valute. Čim se formira sistem valutnih koordinata, lokomotiva ruske ekonomije, tj. izvoznici sirovina, krenut će neviđenim tempom u realizaciju svojih operacija i imat će šansu da zaista na svakom polju postanu igrači svjetskog ranga.

Ruski bankarski sektor vratit će se na sovjetski model, gdje će poslije bankrota čitavog sektora 100% aktiva preostalih banaka biti očišćeno i konsolidirano u 2-3 državne banke koje nisu angažirane na svjetskim financijskim tržištima: Sberbanka, Gazprombanka i Rosselhozbanka. Možda će biti sačuvana i državna korporacija Vnešekonombanka za obavljanje nestandardnih operacija.

Ruski proračun i državne kompanije potrudit će se maksimalno ublažiti pad osobnih dohodaka stanovništva i vjerojatno ćemo opet imati „nova radna mjesta“ i dotacije domaćinstvima iz skromnog budžeta, kao što je to bilo ranije, u godinama koje su u ekonomskom smislu bile najteže. Trenutno će biti obustavljeni svi državni troškovi osim mirovina, kao i troškovi državnih kompanija osim uplate djelomično smanjenog poreza i isplate osobnih dohodaka, što će omogućiti da se sačuva kakva-takva likvidnost tijekom prvog mjeseca.

Sve u svemu, ruske kompanije i organi vlasti će se u takvoj apsolutno katastrofalnoj situaciji najvjerojatnije osjećati kao riba u vodi. Iskustvo vrlo teških kriznih godina 1992., 1998., 2004. i 2008. omogućilo je da se stvore potrebni instrumenti u vidu korisnih mehanizama i pravila.

Autor je predsjednik investicijskog fonda „Personalne strategije“.