Dakle, na hrvatski bi se sve to moglo prevesti frazemima "kad na vrbi rodi grožđe", "malo sutra", "na sveto nigdarjevo".
Međutim, ako rakove koji zvižde ili drugi Kristov dolazak nitko nije vidio, kišu u četvrtak svakako jest. Zašto se zapravo kaže "после дождичка в четверг" u značenju gore navedenih frazema?
Frazem je vezan za konfrontaciju pravoslavlja s poganskim tradicijama koje su postojale u svijesti naroda. Bez obzira na to što je Rusija pokrštena 988. godine, ostaci poganskih obreda zadržali su se kod Slavena, o čemu, recimo, svjedoči slavljenje Maslenice ili običaji vezani za Ivanjdan.
Perun
Max Presnyakov (CC BY-SA)Iako se neke stvari nisu mogle iskorijeniti, kršćanstvo je nastojalo formirati negativan odnos prema poganstvu. Tako se frazem "poslije kišice u četvrtak" odnosi na kult boga groma i munje Peruna, slavenskog "kolege" grčkog Zeusa, skandinavskog Thora, rimskog Jupitera i keltskog Taranisa.
Četvrtak je četvrti dan u tjednu, kod tih naroda tradiconalno posvećen bogu gromovniku. Smatralo se da je on, ako je čuo molitve napaćenih sušom, u četvrtak slao na zemlju kišu.
U praksi ovakav precizan"raspored", naravno, nije uvijek poštovan. Zato je u ruskom pravoslavlju izraz "posle doždička v četverg" značio "nećeš dočekati da Perun usliši tvoje molbe". Frazem je izražavao apsolutno nepovjerenje prema poganstvu.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu
