Koliko riječi ima u ruskom jeziku?

Kroz povijest ruske leksikografije

Prvi rječnici ruskog jezika sastavljeni su krajem 18. stoljeća. Bili su to leksikoni crkvenih izraza, kao i rječnici Akademije znanosti u kojima je napravljen pokušaj da se sastavi svojevrsna karta porijekla svih riječi, polazeći od njihovog korijena. Takvi rječnici su imali manje od 50 000 riječi.

Lijevo: Rječnik živog velikoruskog jezika V. I. Dalja. Prvo izdanje (1863.-1866.), četvrti dio. Desno: Portret pisca Vladimira Ivanoviča Dalja.

Javna domena; Vasilij Perov

Vladimir Dalj je u 19. stoljeću uključio preko 200 000 riječi u svoj čuveni "Rječnik živog velikoruskog jezika". On je kao osnovu izabrao takozvani ruski književni jezik i dodao crkvenoslavenske izraze koji su korišteni samo u pisanim tekstovima. Dalj je prvi u ovom rječniku sakupio ogroman broj narodnih izraza koji su se koristili samo u govoru.

U 20. stoljeću je sastavljeno još nekoliko rječnika. U njima je broj riječi varirao od 50 000 do 120 000. Autori nisu imali jedinstven stav o tome treba li izvedenice istog korijena tretirati kao zasebne riječi. U ruskom jeziku ima oko 40 000 različitih korijena.

Današnje stanje

Najaktualniji i najkompetentniji izvor podataka o sastavu suvremenog leksika je "Veliki akademski rječnik ruskog jezika", koji u 30 tomova sadrži oko 150 000 riječi. Smatra se da upravo toliko riječi figurira u današnjem normiranom ruskom govoru.

Usporedbe radi, Oksfordski rječnik engleskog jezika sadrži oko 400 000 riječi, ali lingvisti uglavnom ne prave takve usporedbe, jer je svaki rječnik specifičan. Na primjer, u akademskom rječniku ruskog jezika su odražene samo suvremene riječi, dok se u engleskom Oksfordskom rječniku mogu pronaći sve riječi od 1150. godine, uključujući i zastarjele izraze koji više ne postoje u jeziku, kao i leksik američke i kanadske jezičke norme.

"Ako uz onih 150 000 riječi suvremenog ruskog književnog jezika dodamo, na primjer, i izraze iz ruskih dijalekata, dobit ćemo oko 400 000 riječi...", kaže jedna od autorica akademskog rječnika, lingvistica Ljudmila Krugljikova.

Jesu li sve riječi u upotrebi?

Koristi li svaki Rus svih 150 000 riječi? Sasvim je izvjesno da ne koristi. Smatra se da obrazovan čovjek u prosjeku koristi 10 000 riječi, i od toga 2000 aktivno. Ljudi u čijoj se profesiji koriste posebni izrazi mogu u svom vokabularu imati još oko 2000 takvih riječi.

Portret Puškina

Thomas Wright

Pjesnik Aleksandar Puškin bio je jedan od rekordera po broju korištenih riječi. Sredinom 20. stoljeća je objavljen "Rječnik Puškinovog jezika", na kome se radilo desetljećima. Autori su analizirali pjesnikova djela i sve drugo što je napisao te su sastavili rječnik koji sadrži oko 21 000 riječi. Smatra se da je Puškin utemeljitelj suvremenog ruskog književnog jezika, jer je on u pisani tekst uveo narodne riječi koje do tada nisu korištene u književnim djelima.

Koliko ima riječi stranog porijekla?

Petar Prvi u Zaandamu, gravura.

J. Michel

Ruski jezik je prihvatio posuđenice iz mnogih jezika. Grčke riječi su došle zajedno s kršćanstvom, a turkijske s tatarsko-mongolskom najezdom. Za vrijeme Petra Prvog ruski jezik je zapljusnula bujica europskih riječi u raznim oblastima znanosti, pogotovo vezanih za brodogradnju i mornaricu, ali i za druge sfere života.

Francuski jezik je u 19. stoljeću praktički postao drugi jezik ruskog plemstva. U Puškinovom jeziku ima oko 6% posuđenica, od toga 52% iz francuskog, oko 40% iz njemačkog i samo 3,6% iz engleskog.

U sovjetskom razdoblju je izlazio "Rječnik stranih riječi". On je sadržavao oko 23 000 izraza stranog porijekla. "Rječnik stranih riječi suvremenog ruskog jezika" iz 2014. godine sadrži već 100 000 riječi.

Srednja škola br. 21. Obuka na računalima kompanije IBM.

Aleksej Fedosejev/Sputnik

U 20. stoljeću su ogromnu većinu posuđenica činili anglizmi, a nakon raspada Sovjetskog Saveza oni su potpuno prevladali. Smatra se da posuđenice čine preko 50% riječi suvremenog ruskog jezika, i 70% od toga su anglizmi. I uz sve to, broj posuđenica neprekidno raste. "Strane riječi se prilagođavaju sustavu, a posuđeni korijeni dobivaju ruske afikse. Na primjer, ’postitʹ’ (slati poruku), ’smajlik’ (smješko), ’okejuški’ (ok, važi), ’lajkatʹ’ (lajkati), pa čak i ’oblajkannij’ (zasut lajkovima)", ističe Krugljikova.