Stručnjak: Nastupilo je najopasnije razdoblje sukoba NATO-a i Rusije

"Mi se praktički ne vraćamo u hladni rat, nego u opasnije razdoblje, u Europu prije Prvog svjetskog rata. Danas je najopasniji scenarij postupne eskalacije po modelu bosanskog ili sirijskog rata", smatra ruski stručnjak.

Ruski stručnjak Aleksej Fenjenko je za portal Yenicag.Ru prokomentirao budućnost odnosa Rusije s NATO-om.

"Sada je neophodno da dijalog Rusije i NATO-a bude obnovljen, ali to je malo vjerojatno. Političari često kažu da se Europa vratila u stanje hladnog rata. Ali takva prognoza je previše optimistična. U vrijeme hladnog rata u Europi su postojali snažni mehanizmi za sprječavanje rata: Helsinški akt iz 1975. koji je uveo pojam 'mjere povjerenja', sporazum iz Stockholma OESS-a o pravilima vojne aktivnosti u Europi (1986.), Sporazum o konvencionalnim oružanim snagama u Europi (1990.). Posljednji u tom nizu bio je Osnovni akt Rusija-NATO. Ali za proteklih 20 godina svi ti sporazumi su propali", objašnjava stručnjak.

"Najozbiljniji krah su doživjeli Sporazum o konvencionalnim oružanim snaga u Europi i Osnovni akt Rusija-NATO. Prvi je mrtav od proljeća 2015. godine, kada je propala koordinacijska grupa o ovom sporazumu. A Osnovni akt je neprimjetno umro 27. svibnja 2017. godine. On bi se automatski produžavao svakih 10 godina, ako strane nemaju primjedbe, ali u prosincu 2015. godine Poljska je stavila veto na njegovo automatsko produživanje. A, između ostalog, po odredbama ovog akta NATO je obećao da neće razmještati nuklearno oružje i velike vojne kontingente. Sada toga nema. Mi smo stupili u Europu bez pravila o vojnoj aktivnosti."

"Rezultat toga bi mogla biti militarizacija baltičko-crnomorske regije. A ova regija nije Njemačka iz vremena hladnog rata. Tamo je bila jasnija podjela najprije na zone okupacije, zatim na sfere utjecaja. Baltičko-crnomorska regija je prepuna realnih i potencijalnih vojnih konflikata. Linija podjele tu praktički ni nema. Postoji veliki rizik da bi militarizacija ove regije dovela do vojnog dukoba Rusije i NATO-a. Najprije bi to mogao biti lokalni konflikt, po modelu ograničenog sudjelovanja SAD-a u 'petodnevnom ratu' Rusije u Gruziji 2008. godine. Možemo li jamčiti da konflikti u baltičko-crnomorskoj regiji neće prerasti u rat zbog slučajno ispaljenog metka ili zbog postelene eskalacije?"

"Mi se praktički ne vraćamo u hladni rat, nego u opasnije razdoblje, u Europu prije Prvog svjetskog rata. Podsjećam da je ono počelo između potpuno demokratskih zemalja koje su u uvjetima krize požurile da što prije aktiviraju planove mobilizacije kako bi preduhitrile jedna drugu. Danas je najopasniji scenarij postupne eskalacije po modelu bosanskog ili sirijskog rata. Strane su u sukob ulazile postupno, s mnogo prijelaznih faza između rata i mira. Možemo li mi jamčiti da se to neće dogoditi i u baltičko-crnomorskog regiji? Zasad garacije ne postoje, i bit će ih sve manje. Nada da će Trumpova administracija početi razgovor na tu temu se izjalovila", rekao je stručnjak.