Ruski stručnjak Aleksej Fenjenko je za portal Yenicag.Ru prokomentirao budućnost odnosa Rusije s NATO-om.
"Sada je neophodno da dijalog Rusije i NATO-a bude obnovljen, ali to je malo vjerojatno. Političari često kažu da se Europa vratila u stanje hladnog rata. Ali takva prognoza je previše optimistična. U vrijeme hladnog rata u Europi su postojali snažni mehanizmi za sprječavanje rata: Helsinški akt iz 1975. koji je uveo pojam 'mjere povjerenja', sporazum iz Stockholma OESS-a o pravilima vojne aktivnosti u Europi (1986.), Sporazum o konvencionalnim oružanim snagama u Europi (1990.). Posljednji u tom nizu bio je Osnovni akt Rusija-NATO. Ali za proteklih 20 godina svi ti sporazumi su propali", objašnjava stručnjak.
"Najozbiljniji krah su doživjeli Sporazum o konvencionalnim oružanim snaga u Europi i Osnovni akt Rusija-NATO. Prvi je mrtav od proljeća 2015. godine, kada je propala koordinacijska grupa o ovom sporazumu. A Osnovni akt je neprimjetno umro 27. svibnja 2017. godine. On bi se automatski produžavao svakih 10 godina, ako strane nemaju primjedbe, ali u prosincu 2015. godine Poljska je stavila veto na njegovo automatsko produživanje. A, između ostalog, po odredbama ovog akta NATO je obećao da neće razmještati nuklearno oružje i velike vojne kontingente. Sada toga nema. Mi smo stupili u Europu bez pravila o vojnoj aktivnosti."
"Rezultat toga bi mogla biti militarizacija baltičko-crnomorske regije. A ova regija nije Njemačka iz vremena hladnog rata. Tamo je bila jasnija podjela najprije na zone okupacije, zatim na sfere utjecaja. Baltičko-crnomorska regija je prepuna realnih i potencijalnih vojnih konflikata. Linija podjele tu praktički ni nema. Postoji veliki rizik da bi militarizacija ove regije dovela do vojnog dukoba Rusije i NATO-a. Najprije bi to mogao biti lokalni konflikt, po modelu ograničenog sudjelovanja SAD-a u 'petodnevnom ratu' Rusije u Gruziji 2008. godine. Možemo li jamčiti da konflikti u baltičko-crnomorskoj regiji neće prerasti u rat zbog slučajno ispaljenog metka ili zbog postelene eskalacije?"
"Mi se praktički ne vraćamo u hladni rat, nego u opasnije razdoblje, u Europu prije Prvog svjetskog rata. Podsjećam da je ono počelo između potpuno demokratskih zemalja koje su u uvjetima krize požurile da što prije aktiviraju planove mobilizacije kako bi preduhitrile jedna drugu. Danas je najopasniji scenarij postupne eskalacije po modelu bosanskog ili sirijskog rata. Strane su u sukob ulazile postupno, s mnogo prijelaznih faza između rata i mira. Možemo li mi jamčiti da se to neće dogoditi i u baltičko-crnomorskog regiji? Zasad garacije ne postoje, i bit će ih sve manje. Nada da će Trumpova administracija početi razgovor na tu temu se izjalovila", rekao je stručnjak.