Stručnjak: Zašto S-300 i S-400 nisu oborili Tomahawke u Siriji?

Divizioni S-300 i S-400 u Hmejmimu i Tartusu u principu ne mogu od Tomahawka zaštititi udaljeni cilj. Baza je bila ranije evakuirana, o čemu govori broj žrtava, objašnjava Vasilij Kašin.

Rano ujutro 7. travnja 2017. godine brodovi američke ratne mornarice izvršili su napad krstarećim raketama Tomahawk na sirijsku zračnu bazu Šajrat u provinciji Homs. Ukupno je ispaljeno 59 raketa. Prema preliminarnim podacima, poginulo je 5 sirijskih vojnika i oštećeno je ili uništeno najviše 15 zrakoplova sirijskog ratnog zrakoplovstva.

Od 2016. godine Šajrat je koristila i ruska avijacija u Siriji. Između ostalog, tamo su bili bazirani borbeni helikopteri Mi-24, Mi-35, Ka-52 i Mi-28. Nepoznato je jesu li se u bazi u trenutku napada nalazili pripadnici ruske vojske, ali je priopćeno da je veći dio vojne imovine sirijske vojske sklonjen uoči napada, piše portal Defence.Ru.

Komentirajući ovaj događaj, vojni stručnjak, suradnik Centra za kompleksna europska i međunarodna istraživanja "Visoke škole za ekonomiju" Vasilij Kašin, je rekao da je napad izvršen ogromnim brojem krstarećih raketa, što je očito trebalo zajamčeno onemogućiti moćnu protuzračnu obranu na objektima.

"Da se na bazi čak i nalazio divizion S-300, pod uvjetima stopostotne učinkovitosti, on ne bi mogao zadržati ovaj napad", smatra stručnjak. "Domet gađanja S-300 na niskoleteće ciljeve poput Tomahawka nekoliko puta je manji od dometa gađanja aviona na srednjim i velikim visinama, o čemu vole govoriti novinari. Tj., radi se o nekoliko desetaka kilometara."

"Divizioni S-300 i S-400 u Hmejmimu i Tartusu u pruncipu ne mogu od Tomahawka zaštititi udaljen cilj", objašnjava Vasilij Kašin.

On također ističe da, sudeći prema podacima o gubicima, nije aktivirana obrana baze, inače se ne bi moglo govoriti o pet poginulih.

"Baza je bila evakuirana ranije poslije američkog upozorenja. Uporaba 59 raketa bila je potrebna kako bi se isključili gubici u slučaju da protivnička strana ipak odluči braniti bazu. Inače ne bi imalo smisla potrošiti preko 100 milijuna dolara na jedan objekt", zaključuje stručnjak.

Što se tiče političkog značaja raketnog napada, stručnjak ističe da je jučer došlo do najvećeg pomaka za posljednjih deset godina u vezi s problemom Jeruzalema: Rusija je priznala Zapadni Jeruzalem za prijestolnicu Izraela.

"Rusija je prva velika zemlja koja je to učinila. To može za sobom povući lančanu reakciju i kompletnu promjenu pozicija u vezi s ovim problemom", ističe Kašin. Osim toga, po njegovom mišljenju, sada je krajnje teško zastupati teoriju da se Trump nalazi pod ruskim utjecajem. On se oslobodio ove opasnosti.

Suradnik Instituta zamalja Dalekog istoka također tvrdi da je značajan i "kineski faktor".

"Trump je očito namjerno objavio da će izvršiti napad za vrijeme posjeta kineskog predsjednika Xi Jinpinga. Očito je htio demonstrirati svoju moć. To će se dugo pamtiti, kao i slučaj kada je Truman priopćio Staljinu o Hirošimi, a Staljin se pravio da ne shvaća o čemu se radi."

Kašin smatra da je napad bio pogrešan potez. "Kinezi će to protumačiti kao namjerno poniženje, oni će se praviti da je sve u redu, ali će se kasnije osvetiti."