Projekt "Sjeverni tok 2" uključuje izgradnju dviju cijevi plinovoda, ukupnog kapaciteta 55 milijardi prostornih metara plina godišnje, iz Rusije u Njemačku pod Baltičkim morem.
Još prošle godine Hrvatska je službeno s ostalim državama Srednje i Istočne Europe uputila prosvjedno pismo predsjedniku Europske komisije Jean-Claudeu Junckeru u kojemu se od Europske komisije traži da ocijeni je li projekt "Sjeverni tok 2" u skladu s europskim energetskim zakonodavstvom i strateškim ciljevima, a sada su pismo uputili i zastupnici u Europskom parlamentu.
Realizacijom "Sjevernog toka 2" provedba projekta LNG-a na Krku, koji je strateški hrvatski investicijski projekt, bila bi upitna. Svoje stajalište u kojem se protivi projektu "Sjeverni tok 2" zastupnica Maletić isticala je više puta u raspravama u Europskom parlamentu:
"'Sjevernim tokom 2' ne diverzificiraju se izvori energije u Europi i ne smanjuje se ovisnost o uvozu energenata nego se njime samo diverzificiraju lanci opskrbe iz Rusije što nije cilj Europske unije. Upravo zato sam s kolegama poslala pismo Europskoj komisiji i Vijeću da se zaustavi projekt 'Sjeverni tok 2'. Energetska ovisnost se vrlo lako pretvara u ekonomsku, ekonomska u socijalnu i na taj način Europu koju želimo učiniti liderom i pokretačem razvoja projektima poput 'Sjevernog toka 2' guramo u drugom smjeru", istaknula je zastupnica Maletić, navodi se u priopćenju iz Ureda eurozastupnice.
Od 195 ključnih energetskih europskih projekata koje je identificirala Komisija, pet je hrvatskih - poput LNG-a na Krku i plinovoda Zlobin - Bosiljevo - Sisak - Kozarac - Slobodnica.
"To su projekti kojima se pridonosi ispunjavanju strateških ciljeva energetske unije i njih trebamo realizirati, a plinovod 'Sjeverni tok 2' povećava energetsku ovisnost i ugrožava vrijednost i provedbu ostalih energetskih projekata čiju smo pripremu već počeli financirati iz CEF-a", zaključila je zastupnica, prenosi hrvatski Tportal.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu