Bloomberg: Rusija aktivira "veliku igru" na Balkanu

Putinov se cilj, što se tiče balkanskih zemalja, sastoji u tome da ih barem zadrži u neutralnom statusu i da im, ako je moguće, "priredi pakao" ako požele članstvo u zapadnim strukturama, piše Bloomberg.

Kao i bivši dijelovi Ruskog Carstva i Bliski istok, Balkan je za Rusiju odavno "polje velike igre", piše Bloomberg. Nakon raspada Sovjetskog Saveza Rusija je bila koncentrirana na sebe i mogla je samo slabo prosvjedovati u vrijeme kada je Zapad upravljao raspadom bivše Jugoslavije i kada su kažnjeni tradicionalno proruski raspoloženi Srbi.

Ako se pokaže da je Trumpova administracija onako izolacionistička kako je novi predsjednik najavio za vrijeme svoje predsjedničke kampanje, Europska unija će možda morati sama održavati sadašnji poredak na Balkanu. Rusija se sada osjeća vrlo samouvjereno pred licem razjedinjene i dosta bezube Europske unije. Zato je njezina umiješanost u pitanja u ovoj regiji sve više unaprijed riješena, piše Bloomberg.

Nikolaj Patrušev, tajnik Vijeća sigurnosti Rusije, nedavno je izjavio da moguće proširenje NATO-a i eventualni ulazak Crne Gore, Makedonije i Bosne u ovu organizaciju predstavljaju jednu od najvećih prijetnji za Rusiju od strane Zapada. Kremlj je već doživio kako je Bugarska, nekada jedna od ključnih saveznica Rusije na Balkanu, ušla u NATO i u EU, a zatim i potkopala projekt izgradnje plinovoda za transport prirodnog plina. Sve što Moskva može danas učiniti je podržati proruske političke figure, kao što je novi bugarski predsjednik Rumen Radev i nadati se da će se on uspjeti oduprijeti zapadnom pritisku, navodi se u tekstu.

Putinov se cilj, što se tiče balkanskih zemalja, sastoji u tome da ih barem zadrži u neutralnom statusu i da im, ako je moguće, "priredi pakao" ako požele članstvo u zapadnim strukturama, piše Bloomberg.

Rusija se zalaže za ukidanje aparata Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu. Ova struktura je osnovana na temelju Daytonskog sporazuma, kojim je okončan rat u Jugoslaviji, i danas je na njezinom čelu Austrijanac Valentin Inzko.

Na nedavnoj konferenciji za novinare ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov je izjavio:

"Mi smo više puta skrenuli pažnju našim zapadnim partnerima da već postaje nepristojno da se u Bosni i Hercegovini, koja se smatra neovisnom državom, zadržava takozvani Aparat Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu, koji ima prava generala guvernera i može trima narodima ove zemlje nametnuti bilo koju odluku."

Lavrov štiti Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, i podržava njegove napore ka jačanju srpskog identiteta, piše Bloomberg. Za Moskvu je Dodik koristan instrument za smanjenje utjecaja Zapada u Bosni i za moguću daljnju podjelu ove države. Odluka Rusije s kraja prošle godine o isplati Bosni dijela sovjetskog duga Jugoslaviji od 125 milijuna dolara predstavlja, po mišljenju novinara agencije, dokaz izravne pomoći Dodiku od strane Moskve.

Što se tiče Srbije, autor teksta tvrdi da se ona ne može smatrati potpuno proruskom, jer je kandidat za ulazak u EU, a preko 40% stanovništva podržava takav korak. Međutim, piše Bloomberg, Rusija u Srbiji održava vojne manevre, a većina Srba se sa simpatijom odnosi prema Rusiji zbog povijesnih veza i dubokog nepovjerenja prema NATO-u.

U drugim bivšim jugoslavenskim republikama, u kojim Rusija nema tako otvorene saveznike kao što je Nikolić i tako široku podršku među stanovništvom, njezin utjecaj se ostvaruje u prikrivenoj formi. U ovom ili onom obliku Rusija je uključena u poslove svih balkanskih naroda i njezino sudjelovanje postaje sve aktivnije, zaključuje novinar agencije Bloomberg.