Stručnjaci o Trumpovom prijedlogu: Ne postoji veza između sankcija i razoružanja

Stručnjaci smatraju da je pitanje ekonomskih sankcija neusporedivo s pitanjem obrambene sposobnosti zemlje.

Ruski stručnjaci su Trumpovu inicijativu da se antiruske sankcije ukinu u zamjenu za sporazum o nuklearnom razoružanju uglavnom ocijenili negativno. Generalni direktor Ruskog vijeća za međunarodna pitanja Andrej Kortunov smatra da je nelogično povezivati ​​ukidanje sankcija s nastavkom dijaloga o smanjenju nuklearnih arsenala.

"U Trumpovom prijedlogu vidim dva problema i najmanje dvije nejasnoće. Kao prvo, sankcije su uvedene nevezano uz ruske pregovore o strateškom naoružanju. To jest, sankcije su najprije uvedene zbog Krima, a zatim su sektorske sankcije uvedene zbog situacije na istoku Ukrajine. Zato izgleda nelogično povezivati ​​sankcije s nastavkom rusko-američkog dijaloga o strateškom naoružanju", izjavio je za RIA Novosti.

Po njegovom mišljenju, bilo bi logičnije da se ovo pitanje rješava u kontekstu reguliranja ukrajinske krize. U svakom slučaju, prema riječima stručnjaka, Trumpova izjava traži dodatna razjašnjenja.

"Zasad ova pitanja ostaju bez odgovora. Ove izjave su važne, jer pokazuju koji su Trumpovi prioriteti, tj. on na taj način govori da je za njega strateško naoružanje važnije od Ukrajine i da je spreman ukinuti sankcije, ako se njegovi prioriteti ispoštuju. Ali, u isto vrijeme to pokazuje da je potrebno prijeći na konkretne pregovore, jer se na razini ovakvih izjava malo što može postići", zaključio je Kortunov.

Predsjednik Akademije za geopolitičke probleme Konstantin Sivkov je reagirao znatno oštrije. On smatra da je danas nuklearno oružje jedini jamac sigurnosti Rusije i da je smanjenje njegovih arsenala u zamjenu za ukidanje sankcija SAD-a neprihvatljivo.

"Moguća ekonomska korist od ukidanja sankcija jednostavno se ne može usporediti s obrambenom sposobnošću zemlje", uvjeren je stručnjak.

On smatra da bi daljnje razoružavanje Rusije, čiji je nuklearni potencijal danas na "kritično niskoj razini", bilo posebno opasno, ako se uzme u obzir da druge države ne planiraju smanjivati svoje arsenale. Po mišljenju Sivkova, danas bi priključivanje trećih zemalja sporazumu bilo nemoguće, posebno kada se radi o Kini, koja, naprotiv, jača svoj nuklearni potencijal.

"To što Trump daje ovakve izjave ukazuje na to da će on nastaviti Obaminu politiku razoružanja Rusije i to je vrlo žalosno, posebno zato što on ovo pitanje povezuje s ukidanjem antiruskih sankcija", zaključuje stručnjak.

Međutim, bivši načelnik međunarodne uprave Ministarstva obrane general poručnik Jevgenij Buzinski smatra da bi Rusija mogla prihvatiti Trumpov prijedlog da smanji broj bojevih glava s 1550 na 1000, ali samo ako u sporazumu budu postojale odredbe koje bi onemogućile da SAD stekne stratešku prednost putem razmještanja svemirskih snaga i proturaketne obrane.

On je dodao da je za procjenu Trumpove inicijative potreban konkretan razgovor o parametrima potencijalnog sporazuma. Stručnjak je dodao da Rusija ne bi smjela dopustiti da Amerikanci steknu stratešku prednost u zamjenu za ukidanje sankcija.