Uloga narativa u oživljenim sukobima
25. studenoga 2016.
U okviru međunarodne znanstvene konferencije "Balkanske zemlje između Rusije i EU - 'meki trbuh' Europe?" održane 17. studenog u Zagrebu, koja se bavila odnosima Europske unije i Rusije i njihovim utjecajem na političku i ekonomsku situaciju na Balkanu, RBTH Hrvatska vam donosi izlaganje profesorice Sanje Tepavčević, profesora Marine Kukarcevoj s Diplomatske akademije ruskog MVP-a.
Izvor: privatna arhiva
Kada govore o današnjici ovakvi narativi proizlaze iz prošlosti, oni se ne diferenciraju od nje, no u njoj ništa ne mogu promijeniti.
Nakon hladnog rata postojalo je mnogo proturječnih narativa u kojima su se različiti protagonisti fokusirali na svoja herojska postignuća, isticali svoju žrtvu i čistoću, istovremeno naglašavajući predatorsku prirodu i nečistoću motiva djelovanja suprotne strane: srpsko-kosovski, izraelsko-palestinski, iračko-iranski, kinesko-tajvanski, kinesko-tibetanski, čečensko-ruski, armensko-azerbajdžanski, kirgiško-uzbečki, britansko-irski, gruzijsko-južnoosetijski, gruzijsko-abhazijski sukobi i dr.
Profesor Marina Kukarceva s Diplomatske akademije ruskog MVP-a. Privatna arhiva
U zaboravljenim sukobima narativi forumuliraju važne simbole moći i autoriteta onih koji su ih stvorili i učinili ih javnima.
Njihov je cilj preispitati sjećanje društva („javno sjećanje“) kako bi ono služilo potrebama sadašnjosti.