Od 691 zastupnika koliko je sudjelovalo u glasovanju, dokument su podržala njh 304, protiv rezolucije je glasovalo 179, a suzdržanih je 208. U rezoluciji naslovljenoj kao "Strateška komunikacija EU u obrani od propagande trećih strana", koju je inicirala poljska zastupnica Anna Fotyga, stoji da Rusija navodno financira oporbene političke snage i organizacije u državama EU, koristi bilateralnu suradnju da bi podijelila članove EU. U rezoluciji su kao glavne informativne prijetnje po Europsku uniju i njezine partnere u istočnoj Europi označeni agencija Sputnik, televizijska postaja RT, fond "Russkij mir" i agencija ruskog Ministarstva vanjskih poslova "Rossotrudničestvo", prenosi RIA Novosti.
Moskva prema Europskoj uniji vodi "neprijateljsku propagandu", stoji u tekstu, a borbu protiv Rusije autori dokumenta izjednačuju po važnosti s borbom protiv Islamske Države i pozivaju Europsku komisiju i države EU da dodatno financiraju projekte kontrapropagande. Ranije je europski portal EU Observer prenio da bi u tu svrhu mogao osigurati proračun od milijun eura.
Dokument sadrži formulacije koje su na granici prijedloga da se uvede cenzura protiv ruskih medija, a države EU se pozivaju da predlože "konkretne pravne inicijative da bi se učinkovitije i odgovornije riješili problemi dezinformacije i propagande". Pritom autori dokumenta govore o neophodnosti slobode medija i informiranja.
Rezoluciju su još prije glasovanja kritizirali neki europarlamentarci. Tako je Španjolac Javier Couso rekao da je neodgovorno stavljati u isti koš Rusiju i Islamsku Državu. Španjolac skreće pažnju i na to da se ignorira američka propaganda koja radi na legitimizaciji invazije na Irak i sve što je uslijedilo, a dovelo do regionalnog kaosa, a ignorira se i propaganda same EU koja opisuje svoju demokraciju kao "jedinu moguću". Couso je pored ostalog tražio da se Rusija prizna kao glavni partner EU i jedan od glavnih globalnih faktora, da se ukinu antiruske sankcije i obnovi dijalog RF-EU.
U intervjuu za ukrajinsku agenciju Ukrinform Anna Fotyga je ispričala da je u radu na rezoluciji koristila podatke izvora NATO-a, izvora država EU, Europskog fonda za demokraciju, kao i "fondova koji rade u Ukrajini". Osim toga je spomenula "ogromne zasluge" Centra za strateške komunikacije NATO-a u Rigi. Ruski veleposlanik u Latviji Aleksandar Vešnjakov je izjavljivao da je rad tog centra usmjeren protiv ruskih medija, a u njegovom otvaranju je sudjelovao američki senator John McCain, čuven po svojoj antiruskoj retorici.
Moskva je obećala oštro reagirati na neprijateljsku politiku Europskog parlamenta.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu