Dokument predviđa uvođenje režima prekida vatre na 48 sati, odnosno "prekidanje svih vojnih djelovanja, uključujući bombardiranja i minobacačke i druge napade". Strane se također trebaju suzdržati od zauzimanja neprijateljskog teritorija i osigurati neometan pristup humanitarnim konvojima. Ukoliko obje strane budu poštovale primirje, ono može biti produženo na neodređeno vrijeme pod istim uvjetima.
Još je jedna točka dokumenta posvećena povlačenju vojske s ceste Castello u Alepu. Konkretno, sirijska vojska treba povući vojnu tehniku i ljudstvo te ostaviti dva promatračka punkta s osobljem do 15 ljudi. Vojnici "mogu biti naoružani malim oružjem isključivo za samoobranu". Djelovanja opozicije, koja također treba povući vojnu tehniku, zavisit će o kurdskim postrojbama - ako one "odu 500 metara južno od ceste", pobunjenici trebaju učiniti to isto, piše TASS. Osim toga, jamči se sigunost za sve koji žele napustiti Alep.
U dokumentu su također propisana ograničenja na letenje zrakoplova vladinih snaga iznad teritorija koji su pod kontrolom opozicije. Peta točka predviđa osnivanje Zajedničkog izvršnog centra. "Razgraničenje teritorija pod kontrolom Islamske Države, Džebhat al Nusre, kao i snaga umjerene opozicije i dalje je ključni prioritet", stoji u dokumentu, prenosi Lenta.ru.
Šefovi ruske i američke diplomacije Sergej Lavrov i John Kerry postigli su 9. rujna u Ženevi sporazum o rješavanju sirijske krize. Prema sporazumu je 12. rujna u Siriji uveden prekid vatre.
Primirje je trajalo oko tjedan dana. Tijekom tog razdoblja nekoliko je puta prijavljeno kršenje prekida vatre. 19. rujna su prvo pobunjenici, a zatim i sirijska vojska objavili nastavak vojnih djelovanja.
Osim toga, Moskva i Damask optužili su koaliciju na čelu sa SAD-om za napad na pozicije sirijske vojske (Pentagon je priznao tu činjenicu), a u Washingtonu su izjavili da je Rusija odgovorna za napad na humanitarni konvoj, dodajući da su napad mogli izvršiti i sirijski zrakoplovi.