Roubini: Raskol EU nakon Brexita

Nouriel Roubini.

Nouriel Roubini.

Reuters
Jedan od najvećih svjetskih ekonomista prognozirao je raskol Europske unije poslije Brexita i sagledao pozitivne tendencije u ekonomskoj politici Rusije.

Američki ekonomist Nouriel Roubini, koji je predvidio svjetsku krizu 2008. godine, inače voditelj vlastite konzultantske agencije Roubini Global Economics, održao je predavanje o najvećim izazovima svjetske ekonomije na Međunarodnom financijskom kongresu u Sankt-Peterburgu.

Roubini je počeo svoje predavanje šalom: "Kažu da su Gorbačova pitali, kada je došao u posjet SAD-u, u kakvom stanju je ekonomija Rusije, a on je odgovorio jednom riječju: Good. Zapadni lideri su ga pitali da objasni bar u dvije riječi, i on je precizirao: Not good". Po riječima Nouriela Roubinija, svjetska ekonomija se sada nalazi u sličnom stanju. "Dobre vijesti za svjetsku ekonomiju sastoje se u tome da je nakon financijske krize 2008. godine počela recesija, poslije čega je uslijedio ekonomski uspon", rekao je ekonomist. Kineska ekonomija je usporila tempo rasta, ali nije doživjela kolaps, zahvaljujući čemu je izbjegnuta druga globalna recesija.

 

Brexit će dovesti do raskola EU

"Brexit je i dalje regionalni, a ne globalni šok. On se ne može usporediti s bankrotom Lehman Brothers, čime je 2008. godine pokrenut svjetski kolaps", uvjeren je Roubini. Po njegovim riječima, svjetska tržišta su umjereno reagirala na rezultate glasovanja u Britaniji. Brexit je, doduše, već izazvao veću financijsku volatilnost i slabljenje japanskog jena, ali utjecaj britanskog referenduma na aktive SAD-a i zemalja u razvoju dosad je bio prilično ograničen. Pa ipak, dalje posljedice mogu biti daleko ozbiljnije, jer Brexit može izazvati lančanu reakciju.

"Želja Velike Britanije napustiti EU može prouzročiti dezintegraciju snaga u Europi", smatra Roubini. Brexit je kriza koja može ugroziti jedinstveno tržište EU i dovesti do raspada Schengenskog sporazuma, smatra poznati ekonomist. "Pretpostavimo da će Velika Britanija izaći iz EU. Tada će se Škotska i Sjeverna Irska također poželjeti odvojiti. Sukladno takvom scenariju i Katalonija će se poželjeti odvojiti od Španjolske. Švedska i Danska mogu reći da je Europa bez Velike Britanije eurozona, a one ne žele biti u eurozoni, pa će se i one odvojiti", smatra Roubini.

Pored toga, zemlje EU su umorne od politike čvrste ekonomije. Po Roubinijevim riječima, najviše štete od Brexita će imati gospodarstvo Velike Britanije, koja će se suočiti s usporavanjem gospodarskog rasta i slabljenjem investicijske aktivnosti.

 

Kako će se Rusija prilagoditi?

"I pored postojećih sistemskih problema, u Rusiji je tekući ekonomski sustav daleko manje ranjiv i stabilniji je nego što je bio prije nekoliko godina. Tijekom protekle dvije godine ruska ekonomija nije patila samo zbog zapadnih sankcija i pada cijena fosilnog goriva, već i zbog sporijeg rasta gospodarstva Kine", smatra Roubini. Prema njegovim riječima, već u najskorije vrijeme ruska ekonomija može zabilježiti rast od 1-2%.

"Za razliku od Saudijske Arabije, koja smatra da je pad cijena nafte privremena pojava i ništa ne poduzima, Rusija je dobro reagirala", smatra Roubini. Konkretno, u uvjetima niskih cijena nafte ruske vlasti su promijenile kreditnu politiku i orijentirale se na targetiranje inflacije, a ne na ekonomski rast. Roubini smatra da Rusiju i dalje najviše ugrožavaju smanjeni prihodi stanovništva i socijalna nestabilnost.

Pored toga, i dalje su prisutni globalni rizici koji su karakteristični za zemlje u razvoju. "Danas od globalizacije imaju koristi zemlje koje posjeduju visoko kvalificirane stručnjake, sposobne proizvoditi tehnički složenu robu. Zemlje s nisko kvalificiranom radnom snagom gube utrku u globalizaciji", kaže Roubini. S druge strane, starenje stanovništva u razvijenim zemljama reducira investicije, smanjuje dinamiku potrošnje robe i koči rast svjetske ekonomije. Stanovništvo ne stari samo u SAD-u i Japanu, nego i u Kini i Rusiji, smatra Roubini. Pa ipak, po njegovim riječima, današnji globalni rizici ne mogu izazvati novu svjetsku krizu.

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće