"Proizlazi pitanje: kakva nam je Ukrajina potrebna? Kako vidimo njen izlaz iz situacije u kojoj se nalazi? Prvi koraci su dani u sporazumu u Minsku, no i u slučaju ispunjenja svih točaka sporazuma u Minsku, Kijev mora riješiti problem sa militantnim nacističkim skupinama, vratiti vojsku u kasarne, a mobilizirane ljude vratiti njihovim obiteljima", rekao je za agenciju RIA Novosti, a prenosi Vzgljad.
Po riječima Konstantinova, poslije toga, praktički je potreban preustroj ukrajinske državnosti kroz općenarodno glasovanje po osnovnim pitanjima državnog ustrojstva, te kroz potpunu obnovu vlasti putem provedbe slobodnih i demokratskih izbora.
"Mi želimo da naš susjed bude demokratska Ukrajina, koja garantira svojim građanima slobodan razvitak u okvirima izabrane kulture, međusoban odnos i korektan odnos s vlasti. I mi želimo tome doprinijeti", - rekao je.
Podsjetimo, 16. ožujka 2014. godine na Krimu je proveden referendum o statusu o autonomiji na kojem je više od 96 % glasača dalo glas za pripojenje u sastav Rusije. 21. ožujka 2014. godine, predsjednik Rusije, Vladimir Putin, potpisao je zakon o ratifikaciji dogovora o ulasku Krima i Sevastopolja u sastav Rusije, kao i ukaz o osnivanju Krimskog federalnog okruga.
Bez obzira na uvjerljive rezultate referenduma, Kijev je odbio priznati pripojenje Krima Rusiji i smatra ga "okupiranim" teritorijom. U Moskvi naglašvaju, kako je referendum proveden po pravilima međunarodnog prava i pravnih akata UN-a.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu
