Karakteristično je da ruski predsjednik u godišnjem obraćanju Federalnoj skupštini nije govorio o stavu Rusije prema kijevskom rukovodstvu, smatra analitičar Gevorg Mirzajan.
„U biti ruski predsjednik nije rekao ništa o Ukrajini, ni direktno, ni indirektno. Takvo ignoriranje zemlje koja je 2015. godine predstavljala ključni vanjskopolitički problem Rusije može se objasniti s nekoliko uzroka”, prenosi portal „Ekspert”.
„Kao prvo, radi se o taktici iščekivanja, koju je zauzeo Kremlj. Naš politika prema Kijevu je zapravo zamrznuta najmanje do veljače, dok se ne razjasni situacija u vezi s ponovnim kršenjem Minskog sporazuma od strane Ukrajine. Zato je rano za programske izjave. Kao drugo, Rusija i Europa očigledno imaju nekakav okvirni kompromis o Ukrajini i Putin to ne želi ugroziti ni na koji način. Naposljetku, kao treće, o Ukrajini je on sve rekao i pokazao dan ranije, kada je osobno posjetio Krim povodom testiranja prvog kabla električne veze poluotoka s kopnom Rusije”, objašnjava stručnjak.
On isto smatra da Moskva više ne računa na Kijev kao na partnera s kojim je moguć dogovor i da će ubuduće tražiti kompromis s EU u pogledu podjele utjecaja i formuliranja pravila igre na ukrajinskom teritoriju.
„Što više grešaka načini Ukrajina u kontekstu ruske šutnje i pasivnosti (kao što je eksplozija na dalekovodima, što je Njemačka nazvala zločinom), to će biti jednostavnije postići ovaj kompromis. I kada bude postignut, Vladimir Putin će imati što reći i Rusima i Ukrajincima”, smatra ruski analitičar.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu
