Zvezda: SAD danas ne bi uspio podijeliti Jugoslaviju

Ukoliko bi potencijal i borbena sposobnost ruske vojske u to vrijeme bili kao danas, sada bi se događaji na Balkanu odvijali drugačije.

U sovjetsko vrijeme SFRJ smo smatrali saveznikom, prije nego neprijateljem. Iako nije bila dio Varšavskog pakta, nije se pridružila ni NATO-u. Bila je neka vrsta ravnoteže između kapitalističkog Zapada i komunističkog Istoka. Ipak smo je smatrali više svojom, prijateljskom, ali pomalo čudnom. To je bila zemlja koja se u potpunosti nije pridružila ni jednom političkom bloku; bila je kost u grlu za dva suprotstavljena politička sustava u svijetu, piše Zvezda.

U stvari, od ovog modernog balkanskog rata, koji je završen prije 20 godina, započelo je odbrojavanje masovnih napada SAD-a u sustavu NATO-a na sve nepoželjne zemlje. Jugoslovenski scenarij je postao je prototip „plišanih”, „cvjetnih”, „arapskih” i drugih suvremenih revolucija koja je podigla talog, u kojem su se lutkari i nadali da će pronaći ribu.

„Krajem 90-ih godina prošlog stoljeća, kada je postala očigledna neminovnost sloma socijalističkog sustava među bivšim zemljama-saveznicama Sovjetskog Saveza, SAD, koji se još uvijek nije usuđivao na otvorenu konfrontaciju s Moskvom, potrudio se pronaći najslabiju kariku kako bi započeo otvoreni napad na sustav. I izbor je, ne slučajno, pao na Jugoslaviju, koja je već jednom nogom bila u Europi, a drugom se pokušavala zadržati u socijalističkom bloku, koji joj je garantirao vojnu i političku podršku”, smatra direktor Centra za analizu strategija i tehnologija Ruslan Puhov.

Izazivanje rata u Jugoslaviji između Hrvata i Srba bila je proba NATO-a. Provjera Sovjetskog Saveza, koji bi mogao iskoristiti svoje vojne resurse za podršku Beograda u vojnoj konfrontaciji s pobunjeničkim teritorijama, Hrvatskom i Slovenijom. Međutim, situacija u svijetu u to vrijeme se promijenila, naša zemlja preživljavala je „afganistanski sindrom” i nije bila spremna postati globalni igrač u geopolitičkim procesima. Amerikanci su vrlo vješto iskoristili ovu situaciju.

Rusija se tada protivila priznanju Hrvatske,  ali nije želela intervenirati. Vanjska politika naše zemlje je tada prolazila težak put – od mirovanja, s pokušajem da se označe nacionalni interesi, do aktivnog sudjelovanja u događajima na Balkanu. Ruski mirovnjaci u sastavu KFOR-a banalno su se koristili interesima SAD-a i zapadnoeuropskih zemalja.