Analitičari: Situacija u Crnoj Gori bi se mogla još više zaoštriti

Stručnjaci smatraju da bi se situacija u Crnoj Gori mogla ozbiljno iskomplicirati i destabilizirati, što bi se moglo završiti prijevremenim izborima s nepredvidivim rezultatom.

Situacija u Crnoj Gori bi se mogla još više zaoštriti zbog želje vlasti ove zemlje da se Crna Gora priključi NATO-u, smatraju stručnjaci, s kojima je razgovarala RIA „Novosti”.

Stariji znanstveni suradnik Instituta za slavistiku Ruske akademije znanosti Petar Iskanderov smatra da bi se situacija u Crnoj Gori mogla ozbiljno iskomplicirati i dovesti do destabilizacije.

„To bi se moglo završiti političkim procesom i destabilizacijom situacije”, smatra ovaj stručnjak.

„Ako opozicija bude uporna, aktivna i ako oko sebe uspije okupiti elektorat, Crnu Goru mogu očekivati dalji neredi, masovni antivladini protesti i prijevremeni izbori s nepredvidivim rezultatom”, dodao je.

Pritom Iskenderov ističe da posljednji izbori nisu dali uvjerljivu prednost vladajućoj koaliciji. „Ako dođe do prijevremenih izbora, ne može se jednoznačno reći da će na njima pobijediti vladajuća prozapadna koalicija. Na vlast može doći i opozicija”, istaknuo je.

Govoreći o uzrocima sadašnjih nereda, stručnjaci su se složili da oni uglavnom leže u namjeri vlasti Crne Gore da zemlju uvedu u NATO.

„Tu postoji nekoliko čimbenika, ali ja bih na prvo mjesto stavio upravo euroatlantsku orijentaciju sadašnje crnogorske vlasti. Radi se o tome da je, za razliku od drugih istočnoeuropskih zemalja, koje su ranije ušle u NATO ili planiraju to učiniti, crnogorsko društvo po ovom pitanju podijeljeno na dva dijela”, ističe Iskenderov.

Osim toga, prema njegovim riječima, linije ove podjele se u znatnoj meri poklapaju s etničkom podjelom.

„Uz izvjesno uopćavanje, možemo reći da su crnogorski Srbi protiv ulaska u NATO, a crnogorski Crnogorci uglavnom za NATO”, izjavio je stručnjak. On je istaknuo da Crna Gora odbija održati referendum o ulasku u NATO i zasad ne objavljuju kako će odluka biti donesena.

Rudnjeva smatra da bi vlaste zemlje mogle ignorirati javno mnijenje. „Ako dobiju službeni signal od NATO-a, službeni poziv, vlasti ga mogu prihvatiti neovisno o uličnim neredima. Uz dobro financiranje, u principu, nerede je moguće ugušiti”, smatra.

Prema njenim riječima, Crna Gora je „valuta za razmjenu”. „To bi se moglo nazvati ’element manipulacije’: čim se odnosi između Rusije i EU, Rusije i SAD zaoštravaju, odmah počinju priče o ulasku Crne Gore u NATO. S vanjskopolitičke točke gledišta, naravno, to je u neku ruku provokacija u odnosima između NATO-a i Rusije”, izjavila je. 

Posljednjih nekoliko dana u Crnoj Gori su održani masovni protesti, u kojima su se demonstranti sukobili s policijom. Opozicija traži da premijer Milo Đukanović, koji se de facto nalazi na vlasti preko 20 godina, da ostavku i da do subote bude formirana prijelazna vlada. U suprotnom, demonstranti obećavaju da će „cijela Crna Gora doći u Podgoricu”.

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće